Na temelju procjene rizika Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europska je komisija 2013. godine uvela moratorij za uporabu neonikotinoidnih insekticida. Neonikotinoidi su među najprodavanijim sredstvima za zaštitu različitih poljoprivrednih kultura, a na tržištu se nalaze pod zaštićenim »nabildanim« imenima poput »Cruiser«, »Boxer«, »Poncho«, »Gaucho«, »Magnum«, »Actara« ili »Prestige«. Djelatne tvari u nabrojenim proizvodima su imidakloprid, klotianidin ili tiametoksam, kemikalije za koje postoji sumnja da su vrlo štetne za kukce oprašivače te da uzrokuju masovno izumiranje pčela, odnosno takozvani kolaps pčelinjih kolonija.
Moratorij ili privremena zabrana neonikotinoida pravi je primjer primjene načela opreznosti na teritoriju Europske unije. Na temelju preliminarnih rezultata i ranih upozorenja znanstvenika uvedene su mjere kojima se ograničava uporaba kontroverznoga proizvoda. Nisu bile potrebne eksplicitne ili konačne potvrde o štetnosti neonikotinoida, nego su bile dovoljne utemeljene sumnje da insekticidi mogu izazvati neželjene ekološke posljedice.
Nakon pet godina sumnje su se, čini se, pretvorile u uvjerljive dokaze da neonikotinoidni insekticidi uzrokuju poteškoće u komunikaciji i orijentaciji pčela, narušen imunitet, skraćen životni vijek i kolaps pčelinjih zajednica. Prema zahtjevu Europske komisije, EFSA je provela preispitivanje argumenata na kojima se temeljio petogodišnji moratorij za neonikotinoide. U toj su proceduri reevaluacije uzete u obzir sve novije znanstvene studije i podatci pčelarskih udruga, agroindustrije, poljoprivrednih i ekoloških udruženja te iz nacionalnih mjerodavnih institucija. Riječ je dakle o multidisciplinarnom pristupu u kojem se uvažavaju procjene i stajališta različitih zainteresiranih skupina.
Stoga je nedavno objavljeni tehnički izvještaj EFSA-e uvjerljiv i ima poseban značaj za poljoprivrednu politiku Europske unije (EFSA Supporting publication 2018:EN-1378). Informacija je važna za sve poljoprivrednike u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku, jer je očigledno da se neonikotinoidni insekticidi ne će vratiti na tržište, odnosno na oranice i polja. Na temelju službene procjene rizika iz EFSA-e, vrlo je vjerojatno da će Europska komisija produljiti moratorij na uporabu tih insekticida, a možda će biti uvedene dodatne restrikcije, pa i potpuna zabrana.
Vijest je važna za pčelare širom Europe jer oni su također plaćali cijenu uporabe tih insekticida. Zbog učestalih pojava masovnih izumiranja pčelinjih zajednica znatno je pala proizvodnja meda. Situaciju je iskoristio uvoznički lobi pa je europsko tržište postalo »zatrpano« kineskim medom sumnjive kvalitete. Ipak, najveći rizik uporabe neonikotinoida odnosi se na smanjenje broja korisnih oprašivača. Izloženi ostatcima insekticida u nektaru i peludu te istim kemikalijama u zraku i vodi, ugroženi su, osim pčela, bumbari i leptiri.
Slučaj neonikotinoidnih insekticida (imidakloprid, klotianidin i tiametoksam) primjer je kako se zabranom, utemeljenom na znanstvenim prigovorima i uvažavanju stajališta javnosti, mogu spriječiti štetne ekološke posljedice, ali i neželjeni gospodarski i društveni domino-efekti. Nažalost, slična regulacijska procedura u uredima EFSA-e nije provedena spram uporabe herbicida glifozata. I u slučaju glifozata postoji suglasje znanstvenih i laičkih prigovora, no to nije bilo dovoljno za uvođenje moratorija. Nedavni kompromis kojim se glifozatu produljuje licencija za pet godina otkriva da je taj herbicid zaštićena meta, koja je premazana debljim slojem industrijskih i političkih interesa. To upućuje na zaključak da je dosljednost regulacijskih procedura u EFSA-i, krovnoj europskoj instituciji za sigurnost hrane, ovisna o financijskom profilu spornoga pesticida.
