Tragovi života na Pašmanu sežu u prapovijest. Danas ondje ljudi žive u deset većih naselja i nekoliko sela. Naselja su Tkon, Ugrinić, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac. Otok je dobio ime po najvećem naselju doseljenih Hrvata, Pašmanu.
Crkva Gospe od Sedam Žalosti iznad Tkona izgrađena je u 18. stoljeću na glavici brda Kalvarije (200 m), koji se uzdiže iznad kuća staroga naselja. Do crkve se može doći s jedne strane po stubama ili kroz borovu šumu kamenitom stazom sa sjeverne strane s polaskom od nekadašnjega skupljališta za kišnicu. Oko crkvice napravljen je plato koji je ograđen zidićem.
Od brda Kalvarije vidik se pruža na jug prema moru i Tkonu, a na zapad na susjedno brdo Ćokovac s benediktinskim samostanom. Gospa od Sedam Žalosti izgrađena je prema uzoru na stariju crkvicu sv. Antuna opata u Tkonu iz 17. st. Ona je četvrtastoga oblika s ravnom apsidom, plošnim pročeljem s dva prozorčića, okulusom, otvorenim drvenim krovištem i dvostrukom preslicom s dva zvona.
Na sjevernoj se strani sporedni ulaz otvara za procesije. Polukružni prozori nalaze se u razini svetišta. Na začelnom zidu postavljen je barokni mramorni oltar iz 18. stoljeća sa slikom. Slika prikazuje Blaženu Djevicu Mariju kojoj sedam mačeva probada srce, a dva anđela krune ju zlatnom krunom. Na zidovima se nalaze slike križnoga puta i dva raspela, a na kamenom pločniku dvored klupa.
Pašman pripada Zadarskoj nadbiskupiji, kojoj je prvi spomen (biskupija) g. 341. s biskupom Donatom I., o kojem nema podataka. Treći po redu, nakon Donata i Ambrozija, navodi se biskup Feliks (380. – 390.) koji je bio sudionik akvilejske g. 381. i milanske sinode g. 390.
Proštenja su na blagdan Gospe Žalosne (15. rujna), petak uoči Cvjetnice i prvi petak nakon Svih svetih.
