»Kršćani jesu i neka budu u punom smislu građani«, glavni je naslov novog broja Glasa Koncila, s nadnevkom od nedjelje 15. srpnja, koji tematizira susret pape Franje s dvadesetak poglavara (ili njihovih predstavnika) istočnih kršćanskih Crkava, bilo nekatoličkih bilo katoličkih, i kršćanskih zajednica prisutnih na Bliskom istoku. Bliski istok bez kršćana više ne bi bio Bliski istok, ne može se uzdizati glas kako bi se govorilo o miru, a istodobno potajno provoditi neobuzdanu utrku u naoružavanju, neke su od poruka Svetoga Otca.
Kršćanska i diplomatska ljubav prema Hrvatskoj – naslov je komentara zamjenika glavnoga urednika Glasa Koncila Branimira Stanića, posvećen preminulomu predsjedniku Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog kardinalu Jean-Louisu Tauranu. »Prelazak u vječnost kardinala Taurana podsjeća na sav trud i ljubav koju su crkveni vizionari iz svijeta ulagali da se u Hrvatskoj očuva dostojanstvo svih njezinih građana, da slobodno živi katolička vjera te da, najzad, opstanu hrvatska država i svi njezini ljudi«, napisao je među ostalim Stanić.
O nacrtu prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti govori u intervjuu Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. »Hitno je potrebno napraviti informatizaciju, što smo već lani predlagali, sjediniti sve usluge i upise na jednom mjestu, i da svaki građanin jednim klikom u jednoj minuti izabere najbližu ustanovu s najbržim mogućim terminom. I to je jedino rješenje za liste čekanja. Treba odrediti i maksimalan broj dana čekanja za određenu pretragu i svu dijagnostiku staviti u pogon cijeli dan«, kazala je mr. Karačić, tumačeći i zašto podržava moguće poskupljenje cigareta, alkohola i nezdravih namirnica.
Novinar Ivan Tašev napravio je reportažu iz Medulina, o župi i općini koja nosi dvije titule: čak i oni koji ne dolaze u crkvu govore: »naš gospodin«, »naša crikva«.
U medulinskoj župi živi oko 3000 stanovnika, no velik je broj areligioznih jer se četvrtina stanovništva općine izjašnjava agnosticima ili ateistima. Ove je godine bilo 16 prvopričesnika i deset krizmanika. Prosječno godišnje bude desetak krštenja te isto toliko sprovoda, a vjenča se 5-6 parova.
Treći nastavak teološkoga osvrta o prvom sustavnom crkvenom dokumentu o športu »Dati najbolje od sebe« posvećen je športu kao odgojnom savezniku. »Doista, odgovornost za ono što se događa nemaju samo oni koji prakticiraju šport i športaši, nego i mnogi drugi, poput obitelji, trenera i pomoćnika, liječnika, nositelja upravljačkih uloga te osoba koje su uključene u područja vezana uz šport, uključujući i znanstvenike, političke i gospodarske voditelje, predstavnike medija«, kaže se u dokumentu.
U rubrici »(Pri)govor znanosti« Valerije Vrček promišlja odnos znanosti i društva, kao i svojevrsnu zamjensku religiju u ideološkoj koristi koja postaje učestala »mrlja« na strukturi znanosti.
Nastavlja se i povijesni feljton o zaboravljenim hrvatskim velikanima, isusovcima kroz povijest, posvećen piscu prve kajkavske gramatike o. Ignacu Szentmartonyju. »Mi smo prvi koji se usuđujemo da onaj jezik koji se upravo zove hrvatski svedemo u stalna pravila za upotrebu stranaca koji ga žele učiti, i razvijamo počela za potpunu slovnicu onoga govora koji je u običaju u zagrebačkoj, križevačkoj i varaždinskoj županiji i u pograničnim pokrajinama«, riječi su glasovitoga isusovca. Među katoličkim oblikovateljima kulture predstavljena su duhovna carstva o. Bonaventure Ćuka, autora glasovite pjesme »Hoću li, Gospode, i ja u raj?«.
Rubrika »Vjernici laici aktivni u Crkvi« ugostila je Janju Mikulić koja je župna vijećnica, pjesnikinja i voditeljica laičkoga ogranka redovničke zajednice »Djelo Bezgrješne od Providnosti«. »Još uvijek u ovom ružnom i lijepom svijetu pišem poeziju i ne odustajem«, napominje Janja Mikulić, podsjećajući da Crkva »lakše diše« s vjernicima laicima jer svećenici su voditelji župa i ako su oni otvoreni za suradnju s laicima, župa će procvjetati i biti blagoslovljena.
Dr. Frano Petric s Fakulteta elektrotehnike i računarstva govori o robotu za pomoć u dijagnostici autizma. »Robot svojim akcijama potiče socijalno ponašanje djeteta, bilo govorom ili gestama, ali treba i detektirati reakciju djeteta na te poticaje. Za detekciju je robot opremljen mikrofonima i kamerama koji prosljeđuju signale algoritmima za obradu podataka koji onda iz slike s kamere detektiraju uspostavu kontakta očima ili postojanje neke geste, a iz zvučnoga se signala automatski izdvajaju obrasci verbalne aktivnosti«, navodi dr. Petric.
Promicatelj hrvatske i katoličke baštine u Bačkoj Naco Zelić prisjeća se vremena kada su zbog dužijance »partijaši« progonili »matičare«.
Uz redovite rubrike zadnja stranica donosi enigmatski kutak i novu karikaturu Srećka Puntarića Felixa te priču o »dobrom duhu Brista« – Jelki Borić.