Događaj koji je kao malo koji do sada razveselio srca tolikih ljudi u Hrvatskoj te Hrvata u BiH i diljem svijeta – osvajanje srebra na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji i veličanstveni doček hrvatske nogometne reprezentacije – dominira kao tema u novome broju Glasa Koncila, 29. u tekućoj godini, s nadnevkom od nedjelje 22. srpnja. Fotografija na naslovnici ovjekovječuje trenutak s dočeka »vatrenih« na glavnom zagrebačkom trgu, trenutak u kojemu nekoliko reprezentativaca i izbornik Zlatko Dalić u prvome planu odaju poštovanje prema »Lijepoj našoj«.
U tekstu na naslovnici ističe se da su vatreni uspjeli u drugi plan gurnuti sve hrvatske podjele te pokazali da Hrvatska i u svjetskim okvirima može igrati, doslovno i metaforički. Između ostaloga, kaže se: »Mnogi reprezentativci posvjedočili su i tijekom natjecanja svoje pouzdanje u Boga, uvjerenost da su i raniji neuspjesi gradili karakterno iskustvo koje se, u golemom Božjem planu za svakoga čovjeka, negdje mora vratiti. Reprezentativcima Hrvatske povjerenje u Božju providnost vratilo se u Rusiji, a srebrne medalje sa 21. svjetskoga prvenstva te činjenica da su tek trinaesta država u povijesti koja je nastupila u finalu – svjedočit će naraštajima koji dolaze.«
Srebro zlatnoga sjaja hrvatske nogometne reprezentacije bilo je povod za promišljanje uredniku Glasa Koncila mons. Ivanu Mikleniću u redovitome komentaru. Analizirajući neke pojavnosti vezane uz Svjetsko prvenstvo u nogometu, ne bježeći pri tom niti od elemenata koji mogu biti problematični (primjerice euforija koja može služiti za prikrivanje i zaborav na stvarne probleme), urednik dolazi do točke u kojoj nastup reprezentativaca svima nedvojbeno može biti uzor: »Kao što je uspjela hrvatska nogometna reprezentacija, tako može uspjeti i Hrvatska, samo treba imati prave igrače, koji slijede jasan cilj, njeguju stvarno zajedništvo i očituju veliku požrtvovnost.«
Uz Svjetsko nogometno prvenstvo vezano je još nekoliko sadržaja u Glasu Koncila. Uz neizostavni »Fotogovor« na posljednjoj stranici, Glas Koncila objavio je čestitke četvorice hrvatskih nadbiskupa i biskupa, te čak i jednog njemačkog biskupa. U izvještajima iz Crkve u svijetu ističe se istup Nadbiskupa Rouena u Francuskoj mons. Dominiquea Lebruna, koji je svojedobno 13 godina bio sudac u Francuskom nogometnom savezu. On je dao da u čast pobjednicima, nogometnoj reprezentaciji Francuske, zvone zvona na njegovoj katedrali, ali je velike pohvale izrazio na račun hrvatske vrste. Uspjeh vatrenih dominira i u rubrici »Zapažanja«.
U sklopu novoga broja Glasa Koncila objavljen je i njegov mjesečni magazin »Prilika«. Naslovna tema posvećena je – pod naslovom »Kako su političke vlasti zaobišle demokraciju i ustavni predak« – sudbini dviju inicijativa za održavanje referenduma nakon što je Ustavni sud odbacio žalbu jede od njih. Veći dio glavnoga teksta posvećen je pri tom izdvojenome mišljenju jednoga od sudaca Ustavnoga suda, mišljenju koje pokazuje svu apsurdnost situacije. I u Prilici nekoliko je priloga izravno posvećeno uspjehu hrvatskih nogometaša ili je pak njime nadahnuto.
U novome broju Glasa Koncila čitatelji mogu pronaći cjelovitu Izjavu Komisije »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije o teškim izazovima migrantske krize u europskome prostoru.
Gost u redovitom intervjuu je dr. Goran Krajačić, stručnjak za energetiku sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Sugovornik progovara o nizu tema, od najave poskupljenja energenata, preko LNG terminala na Krku pa do energetske tranzicije Hrvatske. Intervju nosi naslov »Obnovljivi izvori hrvatska su sadašnjost i budućnost«, a sugovornik između ostaloga kaže: »Kada bi se ispitivao energetski potencijal po stanovniku s kojim zemlje raspolažu, Hrvatska bi vjerojatno bila među najbogatijima. Energetski smo jako bogati, no te potencijale ne iskorištavamo dobro. Očito je to prokletstvo svakoga bogataša, a uzrok se može pronaći i u utjecajnosti određenih lobija i struktura.«
Redovita reportaža u novome broju Glasa Koncila vodi čitatelja u župu Pohoda Bl. Djevice Marije u Mahičnom, na potezu između Karlovca i Ozlja. Mladi se u svojoj rubrici, »Mladi mladima«, ovaj put bave hodočašćem. Između ostaloga predstavljaju najveće europske hodočasničke putove, poput Puta sv. Martina i Puta sv. Jakova. Pri tom, dakako, nisu zaobišli ni Hrvatsku i Srednju Europu.
Godišnji odmor kao »maksimalno vrijedno vrijeme«, i odmor općenito, u središtu su teološkog osvrta koji u novome broju potpisuje Krešimir Cerovac. U povijesnome feljtonu, u nizu posvećenom velikim hrvatskim isusovcima kroz povijest, predstavljan je o. Nikola Sučić, misionar koji je u 18. stoljeću radio među Indijancima Mojos u današnjoj Boliviji.
Jedan je prilog u novome broju posvećen MIVI – dobrotvornoj inicijativi kojoj je cilj priskrbiti vozila, terenska ili dostavna, hrvatskim misionarima diljem svijeta. Dva zanimljiva prilika objavljena su, nadalje, na str. 15. U prvome je predstavljen veliki talijanski političar i vjernik Giorgio La Pira (1904.-1977.), a u drugome jedinstveni fenomen sela Korita kod Bosanskoga Grahova. Godine 1941. četnici su to hrvatsko i katoličko selo doslovno zbrisali s lica zemlje, a potomci se sada, nakon 75 godina, vraćaju. Jedan od njih, Ivo Bilandžija, čak je i kapelu sagradio. Zbog karakteristična dva tornja zovu je »malom katedralom«.
