Još se uvijek nisu stišali glasovi o nastupu hrvatske nogometne reprezentacije u Rusiji. Voditelj dočeka športaša Alen Šćuric napisao je da je to bio doček deset puta veći od bilo kojega prije. Ščuric je u dirljivu pismu zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji dočeka Vatrenih i naveo da je u svojih 25 godina karijere prošao stotine dočeka vaterpolista, rukometaša, Janice Kostelić… radio je i 1998. također doček Vatrenih, no, kako je napisao, doček u ponedjeljak 16. srpnja bio je deset puta veći od bilo čega prije.
Šćuric je zahvalio djelatnicima zračne luke, djelatnicima ZET-a, vozačicama i vozačima autobusa, vatrogascima, mažoretkinjama… Najveću je zahvalu uputio policiji koja je, kako je napisao, ginula na terenu, dala zadnji atom snage i još do Savske, ali i dalje svojim tijelima štitila kolonu. »A svi smo dobili i laktova, bili smo sto puta zaliveni pivom, bacali su na nas bengalke, zaprašivali nas vatrogasnim aparatima i tko zna čime sve još ne, utrčavali, ljubili, grlili, žene policajcima nudile brak«, napisao je među ostalim Šćuric. Kad su igrači zatražili zaustavljanje na uglu Savske i Vukovarske da zapjevaju s navijačima, svi su se dvaput prekrižili zbog mnoštva koje je pohitalo prema zaustavljenom autobusu. »Tamo smo svi bili kao jedan, tamo nije bilo pozornika i šefova. Kad je netko dobacio bocu vode, dijelili smo je svi. Šefovi su dodavali motociklistima, pozornici šefovima.«
Pola milijuna ljudi došlo se pokloniti svojim Vatrenima, kako piše »Jutarnji«. »Ovo je čudo, ovo je čudo«, ponavljao je reprezentativac Dejan Lovren dok su njegovi suigrači u nevjerici promatrali mnoštvo. Izbornik Zlatko Dalić nije skrivao suze. Pola milijuna stanovnika Hrvatske – svaki deveti stanovnik (!) došao je u Zagreb pokloniti se srebrenima iz Rusije. Doista su se vratili u zemlju pobjednika, kako su im to najavili piloti Hrvatskoga ratnoga zrakoplovstva u prvoj sekundi ulaska u hrvatski zračni prostor. Koliko se pobjednički Hrvatska osjećala saznali su tek kad su krenuli prema središnjem zagrebačkom trgu. Pjevajući, plešući, plačući u autobusu otvorenog krova, okruženi tisućama u crveno-bijelim kockicama, praćeni stihovima ‘srce mi gori’, putovali su gotovo šest sati, više nego dovoljno da se uvjere: posljednjih mjesec dana ispunili su srce svakog građanina ove zemlje i građani su im to nesebično vratili. Na centralnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića navijači su se počeli okupljati već rano ujutro – dolazak reprezentativaca na čelu s kapetanom, najboljim igračem svijeta Lukom Modrićem, nije želio propustiti nitko. Do njihova dolaska, procijenila je policija, na samom Trgu okupilo se više od 110 000 ljudi, u okolnim ulicama bilo je 150 000 ljudi.«
Vatreni su promovirali Hrvatsku kao nitko do sada. Na članke o Hrvatskoj dvije milijarde ljudi kliknulo je više od šezdeset milijardi puta. Kako piše Radmila Kovačević, u proteklih mjesec dana u svijetu je objavljeno čak milijun članaka u kojima je spomenuto ime naše zemlje. Znamo komu to možemo zahvaliti, a doznaje se da su moskovski srebrni priskrbili simpatije i znatiželju cijeloga svijeta, što je urodilo s nevjerojatnih 60 248 152 468 pregleda. Podatak o dvije do dvije i pol milijarde ljudi koji su napravili tih šezdeset i nešto milijardi pregleda iznosi zagrebačka tvrtka »Mediatoolkit«, koja je objavila da uz prave softverske alate i algoritme nije problem napraviti pregled i vidjeti stanje. A da je ono za našu zemlju više nego laskavo, jasno je i laicima običnim pregledom stranih televizija i portala.
Hrvatski su turistički čelnici već istaknuli nemjerljiv doprinos koji su promociji zemlje donijeli sjajni nogometni rezultati naše reprezentacije u Rusiji. Ministar turizma Gari Cappelli ne krije ponos našim najboljim nogometašima. »Vatreni su ovih dana ponovno našem narodu napunili srca ponosom i zajedništvom. Sport je jedan od najboljih promotora zemlje, a Hrvatska cijelom svijetu ima što pokazati. Mi smo zemlja, osim sjajnih sportaša, i inovativnih, vrijednih ljudi, kojima je domovina u srcu gdje god bili, ali i prirodnih te drugih ljepota. Zemlja smo i turizma gdje je upravo svaki čovjek važna karika za dojam i zadovoljstvo naših turista«, poručuje čelni čovjek ministarstva iz kojega je potekla i ideja o snimanju promotivnoga spota s našim športašima, među kojima i s Lukom Modrićem, Marijem Mandžukićem, Ivanom Rakitićem, Dejanom Lovrenom, Mateom Kovačićem. Ne čudi da je njegova skraćena verzija u kojoj se pojavljuje tih pet nogometnih reprezentativaca i koja je bila okosnica mini kampanje vezane za finalnu utakmicu ostvarila impresivnih četiri milijuna pregleda i doseg od 2,5 milijuna ljudi. »Brojke su definitivno goleme, to su nevjerojatne brojke, a efekti, da upotrijebimo ovih dana popularni pridjev, gotovo neopisivi.«
»Svoje uspjehe Vatreni su mogli ostvariti uz iznimno vođenje Zlatka Dalića«, piše dr. Stjepan Šterc te napominje da je postavljajući obrazac postupanja, spontanih doživljaja, vjerovanja u vlastite mogućnosti i iskazivanje izvornih emocija, Hrvatska danas u globalnom svijetu pravo otkriće i predmet uvažavanja kakav bi samo poželjela svaka zemlja.
»Hrvatska sa svojom simbolikom, snagom identitetske populacije, oslanjanjem na temelje postanka i ponašanjem na terenu i izvan njega, upravo ovih dana potvrđuje ljepotu emocija, pripadnosti, spontanosti i oslanjanja na hrvatske vrijednosti. Za primjer drugima koji to s ushitom i prihvaćaju. Tragači vlastitih sudbina izvan toga više se ne računaju. Nakon ovakvog planetarnog hrvatskog uzleta, oslikani i u areni opjevani obrazac hrvatskog djelovanja u najvažnijem segmentu globalne igre koja to samo nije, stvari bi za hrvatsku budućnost trebale biti jasnije, zapravo, jednostavne. Priznavanjem hrvatske posebnosti na svjetskoj razini, upravljači bi naših sudbina, koje eto zovemo – ne znamo baš zašto političari – mogli samo slijediti nogometnog izbornika i posebno mu biti zahvalni za poduku u pristupu, selektiranju, uvažavanju sposobnosti i posebno u odnosu prema ukupnoj hrvatskoj populaciji, čiji su najbolji izbor i potvrda. (…) Izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Zlatka Dalića isto su izabrali političari nogometa i sam je mogao slijediti naputke, ali nije. Imao je svoju viziju i ideale, imao je i kriterijski pristup, imao je čvrstinu odluke koja se osjeti i slijedi. Imao je i velemajstore koji su mu trebali povjerovati kada je bilo najvažnije, ali svi su bili izabrani po jasnim kriterijima znanja, sposobnosti, dokazanosti, privrženosti, osjećaju pripadnosti, povjerenja i naglašene osobnosti i spoznaji o Hrvatskoj kojoj pobjedu donosi«, zapisao je dr. Šterc.
Vrijeme je upisa pa se očitavaju i interesi mladih za pojedine fakultete. Tako Lana Kovačević bilježi da su logopedija, kriminalistika, fizioterapija te radiološka tehnologija i medijski dizajn najpoželjniji studijski programi prema omjeru broja prijava, prioriteta i kvote među ovogodišnjom generacijom maturanata. Na tim smjerovima slobodnih mjesta više nema. I dok je u ljetnom roku pravo upisa na fakultete ostvarilo 25 684 kandidata, baš kao i srednje škole, fakulteti iz generacije u generaciju gube brucoše. Štoviše, ove ih je godine s pravom upisa 3906 manje nego u isto vrijeme prošle godine. No ovogodišnja je generacija, iako po uspjehu na maturi lošija od prošlogodišnje, nastavila pratiti trendove prethodne generacije u kojoj je također najveći interes vladao upravo za logopediju. Dvije godine taj smjer na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu drži prioritet među studentima, zamijenivši trend iz 2016. godine, kada je prioritet većini budućih studenata bio upisati kineziološki fakultet, smjer trenera, a na drugom mjestu fizioterapiju. Samo ove godine logopediju je prijavilo 675 kandidata od kojih je 254 logopediju istaknulo kao prvi izbor. A mjesta je bilo samo za 52 buduća studenta s najboljim upisnim rezultatima.
Interesi učenika u posljednje dvije godine ujedno pokazuju da fakulteti, ali i maturanti, itekako prate potrebe tržišta rada i prije svega vode računa o mogućnosti zaposlenja. Matematika, nastavnički smjer, fizika i tehnika, nastavnički smjer, elektrotehnika i informacijska tehnologija, biologija i kemija nastavnički smjer, fizika i informatika, nastavnički smjer, germanistika, glazbena pedagogija, strojarstvo i računalstvo – smjerovi su u kojima bi nakon ove upisne generacije trebalo povećati upisne kvote. Također su već dvije godine na listi deficitarnih zanimanja.
