O mladima se mnogo govori, međutim kao da se ne dodiruje bit i kao da su prepušteni sami sebi. Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije koje je pratilo ponašanje i konzumaciju alkohola među petnaestogodišnjacima u Europi od 2002. do 2014. pokazalo je zabrinjavajuće rezultate za Hrvatsku. Hrvatski su petnaestogodišnjaci prvi na popisu 35 europskih zemalja u tjednom ispijanju alkohola. Čak 33 % hrvatskih petnaestogodišnjaka pije alkohol svaki dan. Nakon njih najviše se opijaju vršnjaci s Malte (32 %) i Italije (31 %). Hrvatska je u skupini od samo nekoliko europskih zemalja u kojima se opijanje učenika nije smanjilo u odnosu na 2002. godinu. Prosjek hrvatskih petnaestogodišnjaka ne slijede pritom djevojke, koje se manje opijaju od mladića (13 %). Više nego Hrvatice opijaju se vršnjakinje na Malti, u Italiji, Mađarskoj i Grčkoj. Slovenski su petnaestogodišnjaci na 13. mjestu, njemački na 12., a najmanju stopu opijanja, ispod 5 %, imaju mladi na Islandu, u Norveškoj, Irskoj i Švedskoj. »Nažalost, ovi su rezultati konzistentni sa sličnim istraživanjima i kao društvo si moramo postaviti pitanje zašto su petnaestogodišnjaci u gotovo cijeloj Europi značajno smanjili opijanje u odnosu na prije petnaestak godina, a u Hrvatskoj ne? Zašto zabrane i edukacija u Hrvatskoj ne daju rezultate? Provode li se zakoni i jesu li kazne dovoljno odvraćajuće?« upitala je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. Prema njezinu mišljenu, među mladima bi trebalo podići svijest o tome da alkohol deblja. Malo njih zna da samo čista mast ima više kalorija od alkohola. Novim generacijama odraslim na Instagramu to bi mogao biti faktor koji će odvraćati od alkoholiziranja, smatra ta zastupnica.
Nedavno je doveden u pitanje mit da na djecu odlično utječe to što se ugledaju u filmske superjunake. Ovih su dana mediji zdušno prenosili stajalište nekih pedijatara da su dobri momci u filmovima zapravo mnogo nasilniji od lošijih, unatoč tomu što se filmovi o superjunacima često povezuju s pozitivnim lekcijama o pobjedama dobra nad zlim. Novo istraživanje, međutim, pokazuje da takvi filmovi zapravo odašilju opasne poruke mladima jer nasilje svrstavaju među odlike. Analiza deset filmova o superjunacima snimljenih 2015. i 2016. godine pokazala je da su protagonisti ili »dobri momci« u prosjeku imali 23 nasilna čina u jednom filmskom satu, antagonisti ili »loši momci« 18. Iznenađujuće, protagonisti su počinili i više ubojstava. Nadalje superjunaci su pet puta češće bili upleteni u nasilje nego superjunakinje. »Djeca i adolescenti superjunake vide kao dobre momke i na njih bi moglo utjecati to što ih se u filmovima prikazuje kao osobe sklone rizičnom ponašanju i nasilju«, često je citirana izjava profesora pedijatrije Roberta Olympije s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Pennsylvaniji i voditelja studije objavljene na konferenciji Američkoga saveza pedijatara. »Ali to ne znači da superjunake ne treba gledati«, rekao suradnik na istraživanju John Muller. Ključno je, rekao je, razgovarati s djecom o posljedicama nasilja. On preporučuje da obitelji zajedno gledaju film i potom razgovaraju o nasilju. To će djeci pomoći da razviju kritično mišljenje o onome što gledaju i usklade to s obiteljskim vrijednostima, s obzirom na to da je gledanje superjunaka i dalje jedna od najdražih dječjih razbibriga.
Zbog manjka osoblja, posebno medicinskih sestara, bolnice smanjuju odjele. Ivan Krnić u Jutarnjem listu piše da sestara kronično nedostaje, što se vidi i na stranicama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje jer medicinske sestre i tehničari na samom su vrhu najtraženijih zanimanja. Samo u ovom trenutku na stranicama HZZ-a otvoreni su natječaji kojima se traže 254 medicinske sestre. Deficit sestara u svim je zdravstvenim ustanovama, od bolnica, domova zdravlja, domova za umirovljenike… No to nije konačna brojka sestara koje nedostaju jer mnoge ustanove natječaje objavljuju na svojim mrežnim stranicama. Podatci su katastrofalni i upozoravaju na kompletan deficit struke koja drži čak 45 posto ukupnoga zdravstva. U Hrvatskoj je oko 30 500 medicinskih sestara, a nedostaje ih od osam do 12 tisuća. »Ta brojka od osam do 12 tisuća varira, ovisno o tome kako se računaju podatci, no činjenica jest da je deficit golem i da je to ozbiljno pitanje koje treba hitno rješavati, i to zbog dobrobiti sestara, ali i pacijenata«, kaže Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskoga strukovnoga sindikata medicinskih sestara. Smatra da je više razloga zašto smo se našli u ovakvoj situaciji.
»Sve se pogoršalo i činjenicom da sestre sve više odlaze raditi izvan Hrvatske. Od ulaska u EU otišlo je tisuću sestara. To su uglavnom mlade osobe koje su tek završile školovanje«, napominje Anica Prašnjak. Drugi problem je, navodi, činjenica da ima jako puno sestara koje su u godinama za odlazak u mirovinu, a njihova mjesta nema tko popuniti. Problem se produbio i kada se striktno držalo zabrane zapošljavanja u sustavu zdravstva. Sve je to rezultiralo time da je danas medicinska sestra prezaposlena, potplaćena, ima veći broj pacijenata nego što bi trebala, ima brojne prekovremene sate, što stvara frustraciju i ne čudi što mladi žele otići na neko bolje mjesto.
»Medicinske škole postoje i sestre se obrazuju diljem Hrvatske, no očito nije napravljena analiza kojom bi se konkretno vidjele potrebe za tim medicinskim kadrom. To je posao koji bi zajednički trebalo odraditi Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo obrazovanja, i to što prije, da zaista ne postane nerješivo«, kaže Anica Prašnjak i dodaje da su više puta slali dopise resornom ministarstvu, ali odgovor nikad nisu dobili. »Gdje ti dopisi završavaju i zašto nema odgovora, to ne znamo.« Zaključuje kako bi se dio problema sigurno riješio i temeljnim kolektivnim ugovorom koji je trenutačno aktualan te sljedećeg tjedna trebaju odlučiti hoće li pristati na povećanje plaće od tri posto. »Zemlje koje žele zadržati svoje radnike trude se da ih pošteno plate za uloženi trud i rad. Nažalost, mi još uvijek nismo takva zemlja.«
Zanimljivo je istraživanje agencije Hendal o navikama, načinu života i planiranju budućnosti 25-godišnjaka u Hrvatskoj (u Hrvatskoj ih je danas oko 49 tisuća). Prosječan 25-godišnjak u Hrvatskoj zaposlen je u struci, spava između pet i sedam sati, više od šest sati dnevno koristi se pametnim telefonom, bavi se športom, informira se preko digitalnih mreža, politički je neutralan, još živi s roditeljima, ali štedi i planira osnivanje obitelji. S obzirom na to da agencija Hendal slavi 25 godina rada, tim je povodom provela istraživanje o životu, navikama i stajalištima onih koji su rođeni 1993. godine, kada je Hendal počeo s radom u Hrvatskoj. Istraživanje koje je provedeno u listopadu na 172 ispitanika pokazalo je da njih 43 % još živi s roditeljima, a svaki treći živi s partnerom. Pritom je 38 % ispitanika odgovorilo da je potpuno financijski samostalno. U 25. godini vlastitu nekretninu ne posjeduje njih 67 % , ali je planiraju kupiti. Redovito za to štedi 38 % njih. Većina ih planira i brak i djecu. Da će sasvim sigurno stupiti u brak kaže 28 % ispitanih, a 30 % ih je reklo da će vjerojatno to učiniti. Jedno ili više djece planira imati 70 % njih. Zaposleno je 57 % ispitanih 25-godišnjaka, još se školuje njih 26 %, a 16 % ih je nezaposleno ili u potrazi za poslom. Svaki drugi ispitanik navodi da je donekle zadovoljan trenutačnim poslom, što je očekivano budući da je 59 % ispitanih 25-godišnjaka odgovorilo da rade u struci, a 22 % ih je reklo da zbog vlastita izbora ne rade u struci. Na pitanje bili se zbog posla preselili u drugu državu 31 % njih odgovorilo je da možda bi, 30 % kaže da vjerojatno bi, a 16 % bi ih se preselilo sasvim sigurno. Polovica ispitanih razmišlja pokrenuti vlastiti posao. Na izbore uvijek izlazi 49 % ispitanih, a njih 46 % pritom nema političkih preferencija. Mlade ne zanimaju političke stranke, ali ni sindikati – 94 % ih nije u članstvu ni jedne političke stranke, a 96 % nisu članovi sindikata. Mladi su neutralni kad je riječ o povjerenju u EU, za što se izjasnilo njih 38 %, a 44 % ih je neutralno kad je riječ o povjerenju u NATO.
Istraživanje Hendala pokazalo je da se većina 25-godišnjaka informira prateći portale – svaki dan ih prati 57 % ispitanih, a tisak, tj. novine ili časopise svakodnevno čita njih samo 9 %. Televizijski program svaki dan prati 46 %, a radio 36 % ispitanih. Pametni telefon više od šest sati dnevno upotrebljava 43 % ispitanika, a između tri i šest sati njih 27 %. Da 25-godišnjaci žive »na mreži« pokazuje i to što s najužim krugom prijatelja komuniciraju pomoću aplikacija i društvenih mreža, koje je kao glavni kontakt istaknulo 69 % ispitanih. Osobni kontakt s najbližim prijateljima primarno navodi samo njih 28 %. Sve to pokazuje izoliranost i otuđenje od normalnoga života i kontakata.
