Fotografijom na kojoj je prikazan krčki biskup Ivica Petanjak, odjeven u roketu, dakle ne u misno ruho jer iz poznatih razloga hrvatski biskup nije mogao predvoditi misu zadušnicu, kako se obraća vjernicima okupljenima na bleiburškome polju, toj prvoj postaji hrvatskog nacionalnog križnog puta, otvara se čitateljima novi broj Glasa Koncila, 21. u 2019. godini s nadnevkom od nedjelje 26. svibnja. »Isuse blaga i čista srca, učini srce naše po srcu svome, kako bi naši pokojni napokon našli svoj spokoj i mir, a mi se napokon našli kao jedan narod koji u ljubavi i slozi gradi svoju budućnost i napreduje pod rukom i okom tvoga blagoslova«, znakovite su riječi kojima je biskup Petanjak završio propovijed na mjestu s kojega su prije 74. godine deseci tisuća hrvatskih vojnika i civila krenuli u smrt.
»Komunistički zločini ne mogu ostati skriveni«, naslov je redovitoga komentara urednika Glasa Koncila mons. Ivana Miklenića, koji je također našao svoj povod u bleiburškoj komemoraciji. Miklenić se, među ostalim, osvrće i na prisutnost austrijske policije koja se je, iz »vjerojatno austrijske unutarpolitičke potrebe«, »mobilizirala kao da se na Lojbaškom polju okupljaju najekstremniji nogometni navijači – huligani«. Takvo se postupanje »nikako se ne može smatrati ni doživljavati prijateljskom ni prema Hrvatima ni prema katolicima, što je više nego žalosno na početku 21. stoljeća i u doba kad su i Austrija i Hrvatska punopravne članice Europske unije«, kaže urednik Glasa Koncila. No u većem dijelu komentara Miklenić se bavi interpretacijama komemoracije u Bleiburgu u Hrvatskoj, posebno onima koje pod svaku cijenu žele vidjeti dokaz »rehabilitacije najlošije prošlosti«, kao što je nedavno rekao predsjednik SDSS-a. »Hijerarhija Katoličke Crkve u Hrvatskoj više se puta i na više načina i na više mjesta vrlo jasno očitovala o svom osuđujućem odnosu prema zločinima fašističkoga, nacističkoga i ustaškoga režima, a, isto tako, zauzeta je za to da postane bjelodana i općeprihvaćena cjelovita istina i o komunističkim zločinima«, kaže u tom kontekstu mons. Miklenić.
Glas Koncila donosi i priopćenje sa 58. zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije koje je održano u Zagrebu. U priopćenju se čitatelji mogu upoznati s glavnim temama kojima su se bavili hrvatski biskupi, od kojih su trojica, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, varaždinski biskup Josip Mrzljak te šibenski biskup Tomislav Rogić, na završetku zasjedanja izašli pred novinare i odgovarali na njihova pitanja. Biskupi su se, posebno mons. Mrzljak osvrnuli i na bleiburšku komemoraciju, odnosno na prijedlog da se ona preseli u Udbinu, te na nedavne riječi pape Franje o kauzi kanonizacije bl. Alojzija Stepinca. Naslov priloga, »E, sada moramo pokazati Stepinčevu vjeru«, doslovni je citat riječi varaždinskoga biskupa.
Novi broj Glasa Koncila donosi i izjavu Komisije »Iustitia et pax« HBK-a, objavljenu u povodu predstojećih izbora za Europski parlament. Izjava završava pozivom hrvatskim vjernicima i građanima da se odazovu na izbore.
Novi broj Glasa Koncila donosi nekoliko izvještaja sa skupova koji su se bavili aktualnim temama, poput tribine, održane na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, o početku ljudskoga života te njegovim znanstvenim, moralno-etičkim, pravim i općedruštvenim aspektima. Pravo na priziv savjesti, protiv kojega se u javnosti u proteklo vrijeme mogu čuti određeni glasovi, dobilo je potvrdu na tribini koja je održana u Zagrebu u povodu Svjetskog dana priziva savjesti. »Da« Europi kao kulturnom i identitetskom pojmu koji je zasnovan na kršćanskoj sintezi vjere – razuma – vladavina prava (Jeruzalem – Atena – Rim), a ne »ideologiji europeizma«, ideji Europe kao carstva koje rješenja nameće odozgor, umjesto da ih traži odozdol, polazeći od europskih naroda i njihovih identiteta – tako bi se mogao sažeti izvještaj s tribine u Sisku na kojoj je gostovao dr. Ivica Šola.
Velika 350. obljetnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta te Zagrebačkoga sveučilišta dala je Glasu Koncila povod da za intervju zamoli dekana KBF-a dr. Marija Cifraka. Sugovornik se osvrće na tu veliku povijest, na činjenicu da suvremene znanstvene ustanove imaju svoj korijen upravo u djelovanju Crkve, u svjetlu današnjih idejnih i ideoloških strujanja koja bi vjeru rado vidjela u najbolju ruku kao privatnu stvar te slijedom toga dovode u pitanje teološki studij na javnome sveučilištu.
Redovita reportaža upoznaje čitatelja sa životom župe Presvetoga Trojstva u Tordincima. Mladi suradnici Glasa Koncila nude svojim vršnjacima, u rubrici »Mladi Mladima« niz promišljanja o naravi i životnome značenju sakramenata kršćanske inicijacije, krštenja, potvrde i euharistije.
Melita Vrbanek, koja je proglašena »najuzornijom hrvatskom seoskom ženom« u 2018. godini, živi sa suprugom Zdenkom, troje djece i suprugovim roditeljima u Vivodini na području Ozlja. U rubrici »Susret« govori što o svojoj vjeri i s njome povezanim vrednotama, što o selu i njegovim prednostima, problemima i perspektivama, što o vinogradarstvu od kojega čitava velika obitelj živi.
Svoja iskustva i promišljanja u novome broju Glasa Koncila donosi i Nenad Piskač, scenarist i redatelj filma »Tak je bile« koji govori o Domovinskom ratu, odnosu o doprinosu dragovoljačke postrojbe Zagorske bojne.
Prilika, redoviti prilog Glasa Koncila, donosi dvije teme. Prva se bavi pitanjima koje nameće ulazak umjetnih inteligencija na područje glazbe, a u drugome je predstavljena knjiga »Sveci na malčice drugačiji način« Nevena Drozdeka. Knjiga je namijenjena poglavito djeci i mladima, ali je korisna i odraslima jer u njoj mogu saznati kako ih djeca vide.
