Na otoku Olibu na groblju se nalazi pregrađena, a g. 1868. i u novije vrijeme obnovljena gotička crkva sv. Stošije izgrađena uz obalu mora. Podignuta je u srednjovjekovlju, a do g. 1899. imala je ulogu župne crkve. Raspelo i ploča s podatcima o dolasku Cetinjana g. 1476. na Olib nalazi se u župnoj crkvi, a grob don Jurja Cetinjanina (umrloga g. 1516.), koji ih je doveo na otok, nalazi se u crkvi sv. Stošije. Na groblju oko crkve, uz ostale olipske grobove, nalazi se grob mještanina zadarskoga nadbiskupa Vinka Pulišića (umrloga g. 1853.), najzaslužnijega čovjeka za razvoj i očuvanje nacionalnoga identiteta žitelja na otoku. Njegova najvažnija uloga bilo je posredništvo u otkupu otoka 14. svibnja 1900. od zadarskoga plemića i vlasnika Oliba Dunata Filippina. Otkupom su otočani stekli slobodu i zadobili posjede. Nebrigom i zanemarivanjem naši su otoci do kraja 20. st. gotovo ostali bez stanovništva. Na Olibu je od nekadašnjih 1500 duša g. 2001. boravilo samo 147 ljudi.
Na plošno pročelje crkve sv. Stošije s dvije vanjske kamenice i trokutastim zabatom s dvostrukom preslicom nastavlja se jednobrodna četvrtasta visoka lađa ravnoga stropa, polukružnih prozora ispod krovišta i malom polukružnom upisanom apsidom s bočnom proširenom sakristijom iz g. 1632. Na bogato izvedenom baroknom glavnom mramornom oltaru s tabernakulom iz g. 1865., koji je ondje g. 1912. donesen iz nove župne crkve, nalazi se slika s prikazom mučeništva sv. Stošije. Bočni lijevi oltar istih karakteristika sadrži sliku Marijina uznesenja, a desni je pučki drvorezbarski rad kojemu nedostaje središnja slika i bočni kipovi. Tri oltara koja su se prethodno nalazila u crkvi, oltar sv. Antuna, sv. Obitelji i Duša u čistilištu, prenesena su u župnu crkvu. Olib je dao 179 popova glagoljaša, djelovale su mnoge bratovštine, od g. 1936. tamo su časne sestre. Očuvano je desetak glagoljaških kodeksa. U okruženju Oliba nalaze se otoci Silba, Premuda, Škarda, Ist, Molat i Susak.
