»Tri crkvene institucije – Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj, Zagrebačka nadbiskupija i Hrvatsko katoličko sveučilište – u suradnji s veleposlanstvom Države Izraela i pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, u godini proslave četvrt stoljeća uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izraela, izložbom fotografija, velikom međunarodnom konferencijom i koncertom istaknuli su povezanost kršćanstva i židovstva, ali i bremenitu prošlost njihovih odnosa koju je karakterizirao put od uzajamnoga optuživanja do dijaloga.« – Tim riječima započinje, u novome broju Glasa Koncila, 46. u tekućoj godini s nadnevkom od nedjelje 17. studenoga, iscrpni izvještaj o konferenciji koja je održana u Zagrebu, pod naslovom »Vrhunac procesa približavanja Katoličke Crkve i židovskoga naroda«. Naslovna pak fotografija prikazuje glavne protagoniste skupa, među kojima su bili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, izraelski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Ilan Mor, apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua, rabin dr. Daniel Sperber sa Sveučilišta »Ban-Ilan« u Ramat Ganu, gost iz Vatikana tajnik Povjerenstva Svete Stolice za vjerske odnose sa židovstvom i drugi.
Treća sjednica drugoga saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koja je održana od 8. do 10. studenoga u Varaždinu, dala je povod za promišljanje uredniku Glasa Koncila mons. Ivanu Mikleniću u redovitome komentaru. Urednik, podsjećajući na povijest odnosa Republike Hrvatske prema iseljeništvu od njezine uspostave do danas, pokazuje da je i te kako imao pravo predsjednik spomenutog tijela Ivan Grbešić, inače predstavnik iseljenih Hrvata u Kanadi, kad je u Varaždinu postavio pitanje: »Srami li se Hrvatska svoje dijaspore?«
»Prenošenje istine o ratnoj žrtvi zalog je budućnosti«, naslov je redovitoga intervjua, koji skreće pozornost čitatelja na predstojeći Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, naravno i Škabrnje. Gost intervjua je dr. sc. Dražen Švagelj, danas cijenjeni patolog u Općoj županijskoj bolnici u Vinkovcima i profesor na osječkom Medicinskom fakultetu, a za vrijeme rata mladi liječnik koji se je u vinkovačkoj bolnici danonoćno skrbio o ranjenima i ubijenima, a bio je i član vinkovačkog ratnog kriznog stožera. Od živih sjećanja o prošlosti sugovornik se okreće pitanju istine o prošlosti u sadašnjosti te o njezinom prenošenju mladim naraštajima kako bi na istini, jer je to jedino moguće, gradili mir.
Komemoraciji žrtve Vukovara i Škabrnje na neki je način posvećen i jedan od tekstova u Prilici, prilogu Glasa Koncila. Prilog govori o uspjehu vukovarske udovice i majke nestaloga sina, koja je pred Europskim sudom za ljudska prava uspjela dokazati izostanak brze i učinkovite istrage vezane uz ubojstvo njezina supruga od Jugoslavenske narodne armije 1991. godine u Vukovaru.
Među veće izvještaje o životu Crkve u Hrvatskoj u novome broju Glasa Koncila spada onaj o svečanoj akademiji koja je održana u Zagrebu u povodu 40. obljetnice dodjele Nobelove nagrade sv. Majci Tereziji. Izvještaj o konferenciji o volonterima u palijativnoj skrbi, koja je također održana u Zagrebu, nije doduše strogo vezan uz crkveni život, ali je riječ o temi i vrednotama koje Crkva u suvremenome svijetu zdušno promiče i podržava.
Kad je riječ o životu Crkve u svijetu, ističu se dva izvještaja koji se na poseban način tiču progona kršćana. Riječ je o izvještaju o ubojstvu armenskog katoličkog svećenika u Siriji te o prikazu izvještaja karitativne organizacije Crkva u nevolji, koja upozorava da bi u nekim dijelovima svijeta kršćani mogli potpuno iščeznuti.
Redovita reportaža u novome broju Glasa Koncila vodi čitatelja ususret mjestima i ljudima koji su utisnuli svoj pečat u život novoimenovanog varaždinskog biskupa mons. Bože Radoša: župa Seonica na istočnome dijelu Duvanjskoga polja gdje je, u selu Crvenicama, rođen i đakovačka župa Kraljice sv. Krunice kamo se je njegova obitelj doselila u ranim sedamdesetim godinama. U reportaži progovaraju i članovi obitelji novoga biskupa.
O svom životnom putu koji je vodio od djetinjstva u tradicionalnoj međimurskoj obitelji, preko mladenačkih traženja istine do pronalaska dublje i zrelije vjere, u rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi« progovara Nikola Krušelj, po struci matematičar a po pozivu suprug i otac te zauzeti vjernik i župni vijećnik u zagrebačkom Jelkovcu.
Što poručuju život i djelo nedavno kanoniziranoga Johna Henryja Newmana? Na to pitanje pokušava dati odgovor, uz asistenciju Newmanova poznavatelja dr. Šime Šokčevića, novi teološki prilog, koji u prvome dijelu donosi kratki Newmanov životopis te se bavi obraćenjem, odnosno pitanjem zašto danas ima manje obraćenja, ili se barem tako čini, nego u Newmanovo vrijeme.
Glas Koncila donosi i susret s dr. Vjekoslavom Jurdanom, priređivačicom knjige izabranih djela Drage Gervaisa »Pašta i fažol«. »Jedino je na Mediteranu moglo nastati katoličanstvo, gdje su u središtu blagovanje i stol te Isusove riječi: ‘Uzmite i jedite.’ Hrana nije samo konzumeristički proizvod, konstrukt kojemu nas suvremena, neoliberalna i korporativna civilizacija želi navesti, gdje je gastronomija narasla do neslućenih razmjera i danas se ne može ni televizija upaliti a da iz nje ne iskoče ‘chefovi’, a nestali su kuhari«, kaže među ostalim 52-godišnja Jurdana.
O »Kotorskome misalu svetog Jakova od Lode«, u povodu objavljivanja njegovog faksimila, u opširnome prilogu govori Miho Demović.
Osim spomenutog prikaza pravne pobjede vukovarske udovice, prilog »Prilika« donosi političko promišljanje mr. Ive Lovrića o granicama i izgradnji zidova. Dakako, u pozadini priloga je migracijski pritisak na granice Europe, koji posebno osjećaju zemlje na njezinim vanjskim granicama, a neposredni je povod 30. obljetnica pada Berlinskoga zida.
