U naše vrijeme dosta se toga zamjera znanstvenicima. Očekuje se da budu altruisti, širokih vidika, da se posvete predmetu svoga istraživanja i da njihova otkrića pridonesu boljitku zajednice. Objektivnih i predanih znanstvenika nemali je broj, ali ima i onih koji su brigu i odgovornost za druge pretvorili u brigu za sebe. To su oni za koje se kaže da žive od ideja umjesto da žive za ideje. Zato se događa da mnoga istraživanja rezultiraju zaključcima koji idu u prilog onome tko ih je naručio (platio).
Uvijek je bilo slično. Svjedoči o tome i primjer iz doba Heroda Velikoga. Tri su mudraca krenula u potragu za novorođenim židovskim kraljem jer su vidjela zvijezdu koja im ga je objavila. Htjeli su mu se pokloniti. Čuo za njih i Herod pa ih pozvao na dvor i zatražio da mu jave kad pronađu novoga kralja jer mu se i on »želi pokloniti«. Vjerojatno im je za povratak obećao i doličan protokolarni ceremonijal i izdašnu popudbinu. Ta bi se situacija mogla okarakterizirati kao pokušaj moćnika da angažira znanstvenike da obave istraživanje za njega.
Do željenih informacija Herod je došao preko one druge vrste intelektualaca – pismoznanaca i glavara svećeničkih bliskih dvoru.
Od mudraca nije! Oni su bili, ono što se danas kaže, neovisni intelektualci. Pronašli su onoga zbog koga su krenuli na tako dalek put i nije im ni na kraj pameti bilo vraćati se Herodu. Nakon što su upoznali pravoga kralja tako su im se jadnim učinile oholost i spletke zemaljskih kraljeva.
Krista kao kralja prepoznao je i desni razbojnik na križu. Kao osuđenik nije molio ni vojsku ni vlasti za milost, zamolio je Krista da ga se sjeti kad dođe u svoje kraljevstvo. Mudraci su Krista kao kralja prepoznali čim je započinjao svoj zemaljski život, a razbojnik u trenutku kad ga je napuštao. Mudraci na početku, grješnik na kraju. To je razlika između mudrosti koja slijedi svoj jasni cilj i lutanja koje može potrajati čitav život. No i tu razliku brišu snaga Božje milosti i snaga čovjekova pokajanja. Mudraci su dobili milost spoznaje, grješnik milost oprosta. Mudrace je mudrost vodila raskajanu srcu, grješnika je raskajano srce dovelo k mudrosti.
Milost spoznaje, milost oprosta! Koja je veća? Pogrješno pitanje – za prepoznavanje pravoga kralja čovjeku oči otvaraju obje.
