Kritičar Tomislav Čadež u Jutarnjem je listu pisao o Rijeci kao Europskoj prijestolnici kulture, to jest o programu »Rijeci u čast« i izvedenoj »Operi industriale«. Ocijenio je da autori priredbe nisu predstavili nikakvu priču osim najbanalnijega opisivanja povijesti grada, a televizijski je prijenos pokazao da je jedino što u toj priredbi odudara od proizvoda kakvoga rock-kluba količina utrošena novca. Smatra da je riječ o velebnom kiču »kakva se ne bi posramile ni mnogo zaostalije kulture od naše«. »Ljuti me jer je umotan u obladnu nekakve avangardnosti, nekakve modernosti i nekakve provokativnosti«, napisao je, zaključujući da je u gradu u kojem industrijski pogoni nestaju poput oblačića dima navući na većinu protagonista radnička odijela i kacige »u najmanju ruku blesavo«.
Marijana Cvrtila piše u »Slobodnoj Dalmaciji« o zabrinutim roditeljima djece iz Novalje na otoku Pagu čija će djeca nadoknade za dane provedene u štrajku imati do 25. lipnja. »I ne bi to samo po sebi bio prevelik problem da se nadoknade nisu poklopile s poznatim festivalom Hideout, koji će se na popularnoj plaži Zrće u Novalji održati od 21. do 25. lipnja. U trenutku kada su se donosile odluke o nadoknadama (Ministarstvo znanosti i obrazovanja je 19. prosinca prošle godine odobrilo zahtjev koji je uputila Ličko-senjska županija) datum festivala (od kojega – ne bježe od toga novljanski roditelji – taj kraj dobro zaradi) još nije bio objavljen na stranicama organizatora. Lani se, primjerice, održavao početkom srpnja, a nastava je završila znatno ranije u lipnju, pa praktički osnovnoškolska djeca i nisu mogla doći u dodir s razuzdanim partijanerima kakvi se nerijetko provode po Zrću. Ali ove će godine biti drukčije, pribojavaju se roditelji, što dovodi u pitanje sigurnost njihove djece.« Donijela je i izjavu jednoga roditelja: »Za vrijeme trajanja toga partija u gradu Novalji imamo povećan broj prometnih nesreća, zatim povećanje svih vrsta kriminala, od silovanja, prodaja droga, krađa, tuča, remećenja javnog reda i mira, napastovanja, pogotovo žena«, kazao je, ističući da je proteklih godina škola završavala prije termina festivala »pa su roditelji, nažalost, u tom terminu zatvarali radi sigurnosti djecu u kuće kako bi bila sigurna«.
»Posebnu zabrinutost izaziva promet, osobito ako se zna da su polovica djece OŠ A.G. Matoša putnici. ‘Nastava se održava u dvije smjene. Jedan dio djece vozi se autobusom koji prolazi pokraj plaže Zrće, dok drugi čekaju i po sat vremena na autobusnoj postaji, koja je na glavnoj cesti i omiljeno je okupljalište partijanera koji također idu na plažu Zrće’, opisuje taj roditelj. Nadalje, zakrčenost cesta, brojni taksisti, partijaneri koji iznajmljuju skutere iako mnogi i nemaju dozvole, mogu itekako ugroziti djecu, a lijep prizor za njihove oči sigurno nisu (polu)goli mladići i djevojke koji tumaraju mjestom«, piše među ostalim u članku.
Američki znanstvenici dokazali su da razgovori čine novorođenčad pametnijom. Vid Barić piše da se u svim jezicima svijeta rabi stil govorenja koji će privući pozornost maloga djeteta: tepanje ili gugutanje kao jednostavna gramatika i riječi, praćeni pretjeranim zvučnim karakteriziranjem koji odmah privlače pozornost novorođenčeta, a moguće je da će svježi roditelji morati pojačati s takvim aktivnostima, pogotovo s obzirom na rezultate posljednjega istraživanja koje stiže sa Sveučilišta u Washingtonu i koji govore da upravo »gugutanje«, ali »ozbiljno gugutanje« itekako pomaže djetetu u kasnijem jezičnom i govornom razvoju.
Istraživanje je pokazalo da roditelji kada se služe dječjim govorom, ali s ozbiljnim i potpunim riječima odraslih, olakšavaju djeci učenje vokabulara. Kraće rečenice, jednostavnije riječi i sporije izgovorene riječi višim tonom pomažu dojenčadi da se fokusiraju i postavljaju svoj temelj jeziku. Pritom se ne smije raditi o bezveznom »brbljanju«, tepanje mora imati utemeljenje u prvom govoru i značajima riječi uz obvezno pretjerivanje u tonu i načinu govora. »Znamo već neko vrijeme kako je upotreba takvoga govora povezana s poboljšanim jezičnim ishodom djeteta«, rekla je Patricija Kuhl, profesorica s washingtonskoga sveučilišta. Dugo se nije znalo zašto, ali se došlo do uvjerenja da takav govor olakšava učenje jezika zbog jednostavnije jezične strukture i pretjeranih zvukova. Mislimo da takav tip govorenja djeluje na dijete jer se dobro hvata za dječji mozak. Njegova visoka brzina i sporiji tempo pozivaju dijete da reagira. No ne smije se tepanje o kojem se govori brkati s ispuštanjem nepovezanih glasova koji nemaju smisla. Ako roditelji tako govore s djecom rabeći besmislene, ali ljubazne glasove, i njihova će djeca tako nastaviti govoriti. Ako se pak s djecom govori na način da se miješa govor odraslih s tepanjem, u budućnosti će djeca imati odličan vokabular.
