Izvještajem o otvaranju Posebne godine obljetnice »Laudato si’« i odgovarajućom naslovnom ilustracijskom fotografijom otvara se čitateljima novi broj Glasa Koncila, 22. u tekućoj godini, s nadnevkom od nedjelje 31. svibnja. Posebnu godinu posvećenu enciklici koja rješenje ekološkog problema vidi mogućim samo ako se istodobno ostvaruje društvena pravednost i skrb za siromašne, papa Franjo je otvorio u nedjelju 24. svibnja, o 5. obljetnici objavljivanja enciklike. Glas Koncila je na naslovnici objavio i molitvu koju je Sveti Otac ponudio za Posebnu godinu obljetnice »Laudato si’«.
Povratak iz posebnih mjera koje su se provodile radi sprječavanja širenja koronavirusa u normalu neće biti nimalo lagan i za nj se treba izboriti, kaže u redovitome komentaru urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić. »Popuštanje opasnosti od širenja epidemije i popuštanje zaštitnih mjera vrlo je izazovan povijesni čas koji zahtijeva vrlo energično, promišljeno i brzo djelovanje za povratak u normalno stanje. Izazov je to za sve osobe i institucije, sve djelatnosti i sve segmente društva, a osobito za sve odgovorne, da se uz respektiranje zaštite zdravlja izbore za što puniji život, za što bogatije djelovanje«, kaže urednik.
Kad je riječ o životu Crkve u Hrvatskoj, pozornost privlače izvještaji s molitvenih komemoracija i zadušnica za žrtve s završetka drugog svjetskog rata i poraća. Obol petoj obljetnici enciklike »Laudato si’« pape Franje dalo je i Hrvatsko katoličko sveučilište, organiziravši virtualnu međunarodnu konferenciju, na kojoj su se poruke enciklike promatrale u svjetlu krize izazvane koronavirusom.
A problemima koji se svode na pitanje kako oblikovati i pripraviti svijet i društvo nakon korone bavili su se sudionici tiskovne konferencije koja je nedavno održana u Vatikanu.
O nasljeđu komunističkih poratnih odmazda progovara, u redovitome intervjuu, dr. sc. Zlatko Begonja, povjesničar sa Sveučilišta u Zadru. »Za opravdanje zločinačkih postupaka u poratnom razdoblju dovoljno je koristiti se pojmom antifašizma. Međutim, važno je naglasiti i to da je partizanski pokret bio zapravo alatom za provedbu revolucionarnoga procesa pa se takav antifašizam ne može promatrati bez toga. Odatle slijede pitanja zagovarateljima čistoće partizanskoga pokreta natkriljenoga antifašizmom: Gdje su i zašto zagubili uporabu oznake revolucionarnoga karaktera toga pokreta? Je li po njima i revolucionarno postupanje moguće podvesti pod nazivnik antifašizma?«, rekao je među ostalim dr. Begonja.
Reportaža iz triju župa Kupske doline – Brod na Kupi, Turke i Kuželj – u Riječkoj nadbiskupiji »drže« srednje dvije stranice novoga broja Glasa Koncila, baš kao što tri župe povezuje osoba župnika Josipa Tomića. Probleme, ali i nade toga goranskoga kraja sažima naslov reportaže: »Doći će vrijeme kad će ovdje biti raj«.
»I kad je teško i kada griješe, Bog ne napušta svoje«, zajednički je nazivnik niza tekstova u rubrici »Mladi mladima«. Tekstovi nadahnuće nalaze u korona-krizi, u kojoj vide poticaj za dublju vjeru, za solidarnost i za veći angažman upravo – mladih.
U nizu priloga koje donosi novi broj Glasa Koncila ističe se susret s dr. sc. Tadom Jurićem s Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji je naglasak u svojem znanstvenom radu stavio na fenomene iseljavanja i demografije. Već sama novinarska oprema priloga govori o njegovom sadržaju. Tako se u nadnaslovu postavlja pitanje: »Što učiniti da München ne postane četvrti ‘najveći hrvatski grad’?«; a izdvojeni tekst u kojemu sugovornik predlaže konkretne mjere nosi naslov: »Bez dijaspore nije moguća obnova hrvatskoga društva«.
»Hrvatski se narod prvi put ima priliku upoznati s jednom od najvećih bosonogih karmelićanka i mističarka XX. stoljeća sv. Maravillas od Isusa.« Tako započinje tekst koji prikazuje život, djelo i poruke velike španjolske mističarke i osnivačice brojnih karmela. Povod pisanja priloga jest objavljivanje knjige »Ako mu dopustiš« u nakladi Glasa Koncila.
Novi broj Glasa Koncila donosi i drugi dio svojevrsnog svetopisamskog vodiča kroz vazmeno vrijeme »Uskrsno Tijelo Kristovo« koji potpisuje svećenik i redovnik isusovac dr. Niko Bilić.
Među najveće junake koronakrize svakako spadaju oni koji donose Boga i nadu na mjesta najveće ljudske patnje. Tako Glas Koncila prenosi dio iskustava tima od tridesetak svećenika, đakona i pastoralnih suradnika koji je ustanovila Nadbiskupija München-Freising kako bi, opskrbljeni »većim brojem setova zaštitne opreme«, »u bilo koje vrijeme mogli doći u svaki dio nadbiskupije: u bolnice, klinike, hospicije, staračke domove, ali i obiteljske kuće i stanove pružiti duhovnu skrb i pomoć oboljelima«.
Novi broj Glasa Koncila donosi i susret s Filipom Vujicom, voditeljem seoskoga obiteljskoga gospodarstva u Cisti Velikoj.
Tu je i predstavljanje projekta španjolskog redatelja filmova s vjerskom tematikom Juana Manuela Cotela, koji je za vrijeme stroge karantene u Španjolskoj shvatio da će ovogodišnji prvopričesnici biti zakinuti za kvalitetnu pripravu. Očito si je dao truda, jer je, u sklopu projekta koji nosi naziv »Katekvizam«, snimio 40 kratkih videokateheza. Kateheze se prevode i na hrvatski.
