Dr. Leo Gracin, profesor na novom studiju Mediteranske poljoprivrede u Splitu, u uvodnim riječima razgovora koji je s njim vodila Dijana Barbarić navodi da »ako nas je pandemija koronavirusa ičemu naučila, prvo je da je loše što smo dopustili da nam turizam ima tako golem udio u BDP-u, previsokih 20 posto, te je previše podložan nizu utjecaja kojima ne možemo upravljati«.
»Kad su nam u ožujku propisali ‘izolaciju’ prva stvar koju smo napravili bilo je gomilanje zaliha hrane, panično smo se bojali da ćemo ostati gladni jer proizvodimo daleko manje hrane nego što je trošimo«, nastavio je dr. Gracin. »Suočili smo se s činjenicom da je trgovinski promet bio poluparaliziran, a ovisni smo o uvozu. S druge strane, oko nas su hektari i hektari zapuštenih površina, neobrađeni vrtovi i polja po cijeloj Dalmaciji. Ljudi su instinktivno prionuli raditi kad nam je ograničeno kretanje i zatvorilo tržnice. Počeli su uređivati davno zapuštena polja, kupovati sadnice, uređivati vrtove i okućnice kao nikad ranije. Izmjenjivale su se informacije o poljoprivredi, na društvenim mrežama nikle su virtualne tržnice, a potražnja za zdravom, domaćom hranom s opg-ova bila je veća od ponude. Ljudi pričaju da je jedan Splićanin preorao travnjak uz bazen i posadio pome… Ukratko, poljoprivreda je opet u modi.«
U takvom novom ozračju lanjska revitalizacija studija Mediteranske poljoprivrede na Sveučilištu u Splitu pokazala se kao vizionarski postupak. Studij se u Splitu izvodio i prije desetak godina, ali zbog visokih troškova bio je stavljen u mirovanje. U međuvremenu se pretvorio u pravi sveučilišni studij, i to onaj koji se bavi poljoprivrednim kulturama s dugom poviješću u Dalmaciji, a najistaknutiji su vinogradarstvo i maslinarstvo. Kako kaže voditelj studija Mediteranske poljoprivrede dr. Gracin, upisna kvota za iduću akademsku godinu bit će im 30 studenata. Već iduće godine namjerava se uvesti na Sveučilištu u Splitu diplomski studij poljoprivrede, a mogu nastaviti obrazovanje i na drugim sveučilištima koja imaju diplomske studije iz područja biotehničkih i srodnih znanosti. Studij sadrži puno praktične nastave, konkretno polovica nastave je praksa, i naslanja se na brojne nastavne baze, poput glavne – Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, ali i renomiranih tvrtki u poljoprivrednoj proizvodnji. Studentima se nude i brojni interesno izborni predmeti: »Uređenje krajobraza«, »Ruralni turizam« i »Mediteranska hrana«. »Studenti će kroz moderan pristup upoznati nove tehnologije, svladati osnovna ekonomska znanja te kroz iskustvo rada u vodećim tvrtkama iz toga područja steći praktična znanja… U središtu pažnje nam je proizvodnja hrane, iskorištavanje potencijala autohtonih biljnih vrsta, razumijevanje fizioloških i biokemijskih odgovora biljaka na čimbenike stresa uzrokovane sve češće prisutnim klimatskim ekstremima, edukacija o inovativnim tehnologijama uzgoja s ciljem očuvanja okoliša, zaštite i održivog korištenja prirodnih resursa te prepoznavanje i zaštita krajolika kao kulturne baštine.«
Saša Andrijević Tomas vodio je zanimljiv razgovor sa znanstvenikom Ivanom Đikićem, profesorom biokemije na Sveučilištu »Goethe« u Frankfurtu, i članom Američke akademije znanosti i umjetnosti. »Većina znanstvenika širom svijeta, uključujući i vodećega virologa Anthonyja Faucija, početkom pandemije koronavirusa, a na temelju dostupnih podataka iz Kine, uspoređivala je COVID-19 sa sezonskom gripom zbog epidemioloških i kliničkih sličnosti, te upozoravala da su obje bolesti ozbiljne.
Gripa je vrlo ozbiljna bolest od koje može umrijeti i više od 500 000 ljudi godišnje. Tada nije bila potrebna tolika medijska histerija i panika u javnosti. Bilo je važno da su stručnjaci i epidemiolozi pokrenuli brze pripreme i na taj smo način pravilno odgovorili na nadolazeću pandemiju novoga virusa. Nama u Europi to možda ne izgleda tako teško jer smo prošli prvi val, no virus nije nestao. Druga važna činjenica je da smo epidemiološkim mjerama uspjeli spriječiti nekontrolirano širenje, ali smo zbog toga stvorili i vrlo mali kolektivni imunitet. Brojna testiranja danas pokazuju da je kolektivni imunitet u europskim zemljama od 1 do 8 posto. Podatci u Hrvatskoj još nisu potpuni, ali do sada poznate brojke upućuju na samo 1-2 posto populacije koja ima imunitet na novi koronavirus. Šansa pojave drugoga vala je realna, ali i ne toliko opasna kao na početku pandemije jer smo danas bolje pripremljeni. Imamo bolje testove, neke lijekove, dobre epidemiološke mjere i nadamo se uskoro cjepivu. Stoga pojava drugoga vala može biti pod kontrolom ako na vrijeme uvedemo preventivne mjere na javnim mjestima te ako budemo odmah reagirali pri pojavi prvih žarišta novih virusa«, rekao je uz ostalo dr. Đikić.
Njemačka vlada od Europske komisije traži razvijanje postupaka za vrjednovanje poduzetih zaštitnih mjera od širenja pandemije. U obzir bi se uzimao odnos između rizika infekcije i mjera koje su na snazi, kao i »regionalne razlike« u pojedinim zemljama. U predloženom planu stoji da su vođeni idejom »da je oživljavanje turizma važno, kako za turiste tako i za Njemačku turističku industriju, gospodarsku stabilnost u odredišnim zemljama«. Upozorenja za putovanje inače se uvode samo za zemlje u kojima vlada opasnost od ratnih sukoba poput Sirije i Afganistana jer su izrazito nesigurne za putovanja. Ukidanje tih upozorenja iznimno je važno za mediteranske zemlje koje ovise o turizmu. Primjerice, petinu turističkih noćenja Hrvatskoj čine Nijemci. Prema upitniku koji je proveo Tagesspigel na više od 8000 ispitanika, oko 27 posto Nijemaca izjasnilo se da planira putovati u inozemstvo ove godine na odmor, ali većina je (oko 66 posto) rekla da ipak planira ostati unutar Njemačke. Njemačka vlada još radi na spašavanju najveće nacionalne aviokompanije Lufthanse. Predloženi paket pomoći od 9 milijardi eura još čeka na odobrenje Europske komisije, kancelarka Angela Merkel najavila je »tešku borbu« jer će Bruxelles odobriti milijardu eura samo pod strogim uvjetima. Ministar financija Peter Altmaier rekao je da će paket pomoći osigurati više od 100 tisuća radnih mjesta.
U trenutku kada restrikcije popuštaju, a život se polako normalizira, građani se sve više brinu o budućnosti, potvrdilo je istraživanje portala MojPosao u kojem je sudjelovalo više od 2300 ispitanika. Bez obzira na opasnosti sveprisutnosti koronavirusa, građani najviše strahuju od posljedica gospodarske krize – 46 posto. Zabrinutiji su zbog mogućega gubitka posla (33 %) nego zbog potencijalne zaraze člana obitelji (31 %) ili vlastitoga oboljenja (28 %). Potres u Zagrebu ostavio je traga jer se novih elementarnih nepogoda pribojavalo 14 % ispitanika. Više od polovice građana (57 %) tvrdi da je u posljednja dva mjeseca tvrtka u kojoj su zaposleni radila smanjenim intenzitetom, a 11 % da su bili na »prisilnom odmoru«. Svakom drugom zaposlenom ispitaniku (51 %) srezana je plaća ili to očekuje uskoro. Trećina građana očekuje otkaze u tvrtkama u kojima rade, a najcrnji scenarij, zatvaranje tvrtke, očekuje 5 % anketiranih.
