Desetak sekundi potresa rano ujutro 22. ožujka u župi sv. Marije na zagrebačkom Dolcu ostavilo je znatnih šteta, no crkva i župni stan ipak su dobili žutu oznaku uporabljivosti. Najvidljivija rana potresa velika je pukotina iznad bočne lađe iz koje prijeti rasklimani temelj koji drži luster.
Stradao je i kor crkve iznad kojega se protežu široke pukotine u debelim zidovima. Oštećeni su bijeli stupovi i lukovi, a iako su zadržali stabilnost, na više su mjesta vidljive i cigle. Pad žbuke tijekom potresa oštetio je i krov iznad stare propovjedaonice. Od brojnih baroknih i neorenesansnih kipova, koji krase glavni i bočne oltare, stradao je kip sv. Franje Ksaverskoga kojemu se nakon udarca o stubu oltara odvojila glava. Kip sv. Mirka udario je o pod te ostavio rupu promjera desetak centimetara i također ostao obezglavljen. S glavnoga oltara pao je tristotinjak godina star drveni kip Majke Božje, s kojega se otkrhnulo nekoliko manjih dijelova. Prvoga su jutra orgulje bile prepune žbuke, no nisu oštećene. Ipak su nadležna tijela preporučila njihovu neuporabu zbog vibracija koje bi mogle uzdrmati već klimavu žbuku. Od 150 godina staroga križnoga puta sa zidova je otpala samo jedna postaja. Župna kuća ima nekoliko vidljivih pukotina u zidovima. Iako će obnova potrajati godinama, golemo kulturno-duhovno blago koje čuva sv. Marija na Dolcu ipak je preživjelo potres.
Današnja barokna trobrodna crkva sv. Marije na Dolcu dovršena je 1750. godine, o čemu svjedoči kartuša iznad kora. No njezina povijest započela je puno ranije jer je današnja crkva izgrađena na mjestu gotičke crkve kojom su se od sredine 13. stoljeća koristili cisterciti, koji su ondje podigli i svoj samostan. Točna godina izgradnje srednjovjekovne crkve sv. Marije na Dolcu nije poznata, no većina se pretpostavki slaže da je izgrađena neposredno nakon provale Tatara 1241. godine. Ta crkva bez sumnje je jedna od najstarijih zagrebačkih crkava. Kipovi na oltarima i reljef propovjedaonice djelo su ljubljanskoga kipara Franje Rottmana, a u njima su vidljivi snažni utjecaji glasovitoga Francesca Robbe. Kada je potres 1880. teško pogodio zagrebačku prvostolnicu, sv. Marija na Dolcu bila je pet godina »zamjenska« katedrala. Posljednja veća obnova crkve, u kojoj su osvježeni unutarnji zidovi i sve slike na oltarima, dovršena je 2017. godine, za župnikovanja sadašnjega župnika Zlatka Golubića. Uz ograničenje prostora, mise se redovito slave svakoga dana u 8 i 11 sati, a sv. Marija na Dolcu jedina je crkva na zagrebačkom Kaptolu u kojoj je nakon potresa i jenjavanja pandemije koronavirusa moguće slaviti misu.
