Naslovom “Tko će nastaviti putom Luke Brajnovića?”, te popratnom fotografijom i uvodnim tekstom s međunarodnog kulturnog skupa tj. predstavljanja knjige hrvatskoga i španjolskoga novinara, znanstvenika i književnika Luke Brajnovića “Služiti istini – Memoari, članci, ogledi i studije”, u petak 24. veljače u zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, a u organizaciji Glasa Koncila kao izdavača, Veleposlanstva Kraljevine Španjolske i Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb, nudi se čitateljima novi broj Glasa Koncila s nadnevkom 5. ožujka tekuće godine.
Na tu se vijest naslanja i komentar urednika Ivana Miklenića, što je očito već iz samoga naslova: “Luka Brajnović – hrvatska paradigma”. Zbog čega je on paradigma urednik u nastavku pojašnjava: “U hrvatskoj se javnosti sustavno Hrvate dijeli na ustaše i partizane, a prešućuje se ona hrvatska većina koja se nikako ne može niti želi identificirati ni s ustašama ni s partizanima. Budući odnos prema Luki Brajnoviću bit će najbolji pokazatelj koliko je hrvatsko društvo i Hrvatska u kandžama komunističkoga mentaliteta i tek kad Brajnović i njegovo djelo budu primjereno vrjednovani u hrvatskoj kulturi, znanosti i javnosti, moći će se govoriti o slobodnoj Hrvatskoj i slobodnom hrvatskom narodu.”
U središnjem intervjuu dr. Josip Margaletić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ističe da hrvatske šume napokon moraju postati ključni nacionalni interes jer su one veliko hrvatsko blago. Nažalost, po njemu, o njima se malo govori, a ponajmanje progovara politika i vladajuće garniture. Štoviše, nema ih uopće u ministarstvima, zapravo marginalizirane su, a struka je bačena u zapećak, iako je prepoznata na europskoj i svjetskoj razini.
U stalnim rubrikama “Zapažanja” imaju prilično šokantan i mučan naslov: “Četrdeset tisuća djece u siromaštvu”, koji je, nažalost, utemeljen na činjenici da toliko djece živi ispod praga siromaštva, a više od 20 tisuća djece ne može si zbog neimaštine priuštiti izvanškolske aktivnosti. Među tjednim aktualnostima koja obrađuje nalazi se i “slučaj” redatelja koji je u Hrvatskoj već poznat kao umjetnik koji vrijeđa i omalovažava sve oko sebe, pa se tako okomio u predstavi “Kletva” i na papu Ivana Pavla II. Jedna glumica pokazuje ultrazvuk nerođenoga djeteta i objašnjava publici kako će abortirati svaka tri mjeseca jer to može. “Zapažanja” donose komentar kako bi bilo zanimljivo vidjeti kako bi režiser reagirao na predstavu u kojoj bi netko objašnjavao da će ubiti njega.
Rubrika “Susret” donosi promišljanje hrvatskog branitelja iz Pakraca Josipa Huške Gonza, koje je sažeto u naslov: “Novo buđenje hrvatskih branitelja”, “Hrvatska duhovna poezija” objavljuje pjesmu “Mrtvac” glasovitoga hrvatskoga pjesnika i domoljuba Vladimira Vidrića, a reportaža čitateljima približava tešku i mukotrpnu povijest, nimalo idiličnu sadašnjost i jednako tako neizvjesnu budućnost ličke župe sv. Križa u Perušiću.
Među domaćim vijestima svakako treba istaknuti drugo zasjedanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, koje je bilo posvećeno slavljenju Kristova otajstava i simpozij “Poslovna etika i demografska politika” u organizaciji Centra za poslovnu etiku i Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu.
