U zagrebačkoj Opatičkoj ulici nalazi se Učenički dom Marije Jambrišak, nazvan po hrvatskoj pedagoginji rođenoj u Karlovcu 10. siječnja 1847. Završivši u Zagrebu pučku, a zatim 1863. kod Sestara milosrdnica učiteljsku školu, praksu je započela u varaždinskom samostanu Sestara uršulinaka, gdje je položila učiteljski ispit 1865., a 1867. započela je raditi u Krapini. Od 1871. do 1874. godine polazila je uz Strossmayerovu stipendiju glasoviti »Paedagogium« u Beču kao prva žena na tom učilištu, postavši i prva Hrvatica s visokom pedagoškom izobrazbom! Radila je kao učiteljica na Višoj djevojačkoj školi u Zagrebu te na osmogodišnjem Ženskom liceju. Godine 1900. utemeljila je spomenuti dom uz pomoć Zemaljske gospojinske zadruge za obrazovanje i zaradu ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji, koje je i ona iste godine bila suutemeljiteljica, isto tako i Hrvatskoga pedagogijsko-književnoga zbora i Kluba učiteljica, a bila je članica odbora katoličkoga Kola hrvatskih književnika. Pisala je u tadašnjoj kulturnoj i prosvjetnoj periodici te objavila knjige »Viša školska naobrazba koristna je ženi«, trosveščanu »Znamenite žene u povijesti i pričama« te bonton »O pristojnom vladanju«. Godine 1900. zajedno sa svojom učenicom književnicom Jagodom Truhelkom uređivala je novopokrenuti časopis »Na domaćem ognjištu« (poslije »Domaće ognjište«), zamišljen kao prvi ženski književni časopis.
Zauzimala se za ravnopravnost žena u izobrazbi i društvenom životu. Temeljnu zadaću škole vidjela je u etičkom i rodoljubnom odgoju. Za svoj rad odlikovana je 1908. papinskim priznanjem »Pro Ecclesia et Pontifice«. Na velikoj skupštini saveza hrvatskih učitelja 1927. proglašena je »prvakinjom hrvatskoga učiteljstva«. Umrla je u Zagrebu 23. siječnja 1937. (L.)
