I na malobrojnu, ali povezanu hrvatsku zajednicu u Danskoj koja se okuplja dva puta mjesečno u središtu Kopenhagena u crkvi Srca Isusova mogao bi utjecati zakon koji je najavila tamošnja socijalistička vlada prema kojem bi se uvela obveza prevođenja propovijedi i homilija te drugih govora na vjerskim slavljima na danski jezik. Izazvalo je to snažnu reakciju više crkvenih predstavnika iz Katoličke Crkve u toj skandinavskoj zemlji, kao i izvan njezinih granica, koji su upozoravali da takav zakon dovodi do ograničavanja prava na slobodu vjere, a pod sumnju bi stavio sve vjerske zajednice.
Prema medijskim izvještajima, najavljeno je da bi u veljači trebao biti raspravljen prijedlog zakona predsjednice vlade Mette Frederiksen koja ga je predložila s ciljem da se »poveća transparentnost vjerskih događaja i propovijedi u Danskoj kada se one održavaju na jeziku koji nije danski«. Stoga bi prijevod i objavljivanje svih propovijedi na danski jezik trebali pridonijeti kontroli ideja i vrijednosti koje se propovijedaju u cijeloj zemlji. Iako je zakon usmjeren prema snažnijemu kontroliranju radikalnih islamističkih skupina u Danskoj, on će utjecati i na katolike i druge vjerske skupine.
Biskup glavnoga danskoga grada Kopenhagena Czeslaw Kozon za hrvatsku je crkvenu javnost preko Glasa Koncila detaljnije obrazložio zašto je Crkva protiv takve najave zakona.
»U prvom redu to je kršenje duge tradicije tolerancije i otvorenosti prema drugim religijama u danskom društvu, ali glavni je problem u tome što bi sve propovijedi i homilije na stranim jezicima trebale biti održane na danskom jeziku ili dostupne na danskom jeziku. Za svećenike koji nemaju dovoljno znanja danskoga to bi bio pravi problem, a za sve ostale gubitak vremena. Osim vremena, u pojedinim slučajevima to bi tražilo i financijska sredstva za prevođenje. Zakon bi bio erozija slobode vjere jer je dio slobode mogućnost uporabe jezika koji ljudi razumiju«, rekao je biskup Kozon.
Neki analitičari pak predviđaju da bi većina Danaca odobrila takav zakon, no mnogo je i onih koji izražavaju zabrinutost, uključujući i udruge za zaštitu ljudskih prava. Oni ističu da će novi zakon potaknuti više predrasuda protiv vjerskih skupina, ali i ugroziti bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost Danske.
Iako, prema riječima biskupa Kozona, Biskupija Kopenhagen nije pokrenula nikakvu službenu peticiju, informirala je svoje svećenike o tom pitanju, no većina vjernika, prema njegovim riječima, još možda nije svjesna posljedica toga zakona. To je potvrdio i franjevac konventualac Tomislav Cvetko koji posljednje četiri godine vodi pastoralu skrb za Hrvate katolike u Kopenhagenu.
»Nedjeljom na misu u hrvatsku katoličku zajednicu dolazi 50-60 vjernika, a kada su veća slavlja, njih stotinjak. Neki upravo zbog hrvatskoga jezika prelaze i po stotinu kilometara kako bi bili ovdje na misi te dovode djecu za pripremu za prvu pričest i krizmu. Iako meni osobno, jer držim i dansku župu te pripremam propovijedi i na danskom jeziku, to nije problem, mislim da je to ograničavanje vjerske slobode«, rekao je franjevac Cvetko.
O snažnim reakcijama koje je izazvala najava zakona biskup Kozon je za Glas Koncila rekao: »Vijeće Crkava u Danskoj, ekumenski forum čiji je član i Katolička Crkva, te luteranski biskupi uputili su javni apel premijerki, ministru vanjskih poslova te ministrici kulture nadležnoj za vjerska pitanja. Samo je s njom održan i sastanak, no budući da tekst zakona još nije objavljen, ministričin odgovor nije bio baš ohrabrujući. O tome se još nije razgovaralo na razini Biskupske konferencije zemalja Skandinavije jer je Danska trenutačno jedina zemlja koja ima taj problem. Razlog zašto danska vlada inzistira na tom prijedlogu zakona jest ograničavanje aktivnosti radikalnoga i fundamentalističkoga muslimanskoga okruženja. To može biti opravdano, ali predloženi zakon ne bi bio od pomoći. Najradikalnije muslimanske skupine nisu prepoznate i ne žele to biti, što znači da se ne bi morale pridržavati pravila. Osigurana im je sloboda da budu aktivni zbog ustavnoga jamstva slobode vjere. Međutim, zakon će utjecati na mnogo Crkava i denominacija kojima nije namijenjen. Osim toga, postojeći zakoni već omogućavaju vladi da intervenira protiv radikalnih skupina.«
U Kopenhagenu 12 jezičnih skupina redovito ima mise na svojem jeziku, podatci su iz Biskupije Kopenhagen, a na pitanje koliki bi broj vjernika taj zakon mogao obuhvatiti biskup Kozon nije mogao iznijeti točnu brojku. »Teško je reći na koliko bi ljudi taj zakon utjecao jer mnogi stranci također odlaze na mise na danskom, no postoje velike skupine Poljaka, vjernika koji govore engleski jezik te Vijetnamaca koji bi bili jako pogođeni tim zakonom. Neki od njih su starije dobi i ne znaju danski, drugi su pak studenti i radnici ovdje na privremenom boravku i oni ne uče danski jezik«, rekao je biskup Kopenhagena.
Upitali smo ga i koliko im znači potpora koja je došla izvan Danske vezana uz to pitanje. »To nam jako mnogo znači. Teško je procijeniti bi li dansku vladu impresionirala strana kritika, na koju je vrlo često potpuno otporna i imuna. No opći je dojam na mnogim poljima da bi takav zakon naštetio imidžu Danske u inozemstvu, posebice jer bi Danci mogli očekivati da će imati pravo slušati propovijedi na danskom jeziku u drugim zemljama«, zaključio je biskup Kozon za Glas Koncila.
