I dalje se Hrvatska, unatoč tomu što ima i negativnih pojava, percipira kao lijepa zemlja, napisala je u Večernjem listu Stela Lechpammer izvještavajući o događaju s predstavljanja knjige Doris Vukšić »Inovativnost i imidž Hrvatske«. »Ipak, plavo more, otoci i priroda ne govore puno o sposobnostima nekog naroda te je stoga dokazano da lijep pejzaž ne izaziva ni približno poštovanje u međunarodnim odnosima kao, primjerice, uspjesi u području inovacija.« Kao potkrjepu te tvrdnje navela je istraživanje autorice Vukšić koja smatra da snažan inovacijski potencijal može državu učiniti investicijskom mekom. Ne ohrabruje podatak da svaki peti Hrvat ne zna navesti ni jedan hrvatski izum ili inovaciju. »Kako bi se određeni izumitelji i njihovi izumi nedvojbeno pripisali Hrvatskoj, potrebno je sustavno i koordinirano podizati svijest javnosti«, riječi su autorice Vukšić, koja je upozorila da ne postoji strateški komunikacijski sustav kada je riječ o brendiranju i kreiranju imidža Hrvatske. Predložila je učiniti Teslu, Penkalu, Boškovića, Vrančića, Lupisa, Vučetića, Mohorovičića, Puratića i brojne druge velikane ambasadorima hrvatske inovativnosti i na njima temeljiti stratešku komunikaciju zemlje.
Dok se, slikovito rečeno, čeka dan kada će i zdravi i bolesni u Hrvatskoj napokon prodisati, vrijedno je spomenuti djelovanje Ljubomira Puškarića, opernoga prvaka Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, koji je javnost iznenadio kad je za Jutarnji list podnio izvještaj o inicijativi kojoj je predvodnik. Riječ je o projektu »Prodiši«, to jest inicijativi profesionalnih opernih pjevača za rehabilitaciju nakon koronavirusne bolesti. Do inicijative je došlo nakon što je na društvenim mrežama pročitao članak o istoimenom projektu koji je nastao u Engleskoj u suradnji Engleske nacionalne opere i Kraljevskoga koledža za zdravstvenu skrb. Prvak opere Puškarić napisao je: »Oni su osmislili pilot-projekt koji je u Engleskoj trajao šest tjedana, naravno s namjerom rehabilitacije osoba kojima je COVID-19 ostavio teže respiratorne posljedice.
Upravo suradnja opernih pjevača, koji se bez pravilnoga disanja ne bi mogli uopće baviti ovom granom umjetnosti, i medicinske struke pokazala se vrlo uspješnom jer je cijeli projekt dobio pozitivnu ocjenu nezavisnih stručnjaka. Osobe koje su prošle kroz taj program imale su psihofizička poboljšanja te je sada, koliko sam upoznat, ovaj program počeo funkcionirati na nacionalnoj razini u Engleskoj. Čim sam se upoznao sa svim tim činjenicama, odlučio sam nešto učiniti. Razgovarao sam s nekoliko bliskih kolega i vidio da postoji golema želja da se nešto slično kod nas pokrene. Prvo sam kontaktirao postcovid ambulantu koja funkcionira u KB-u Dubrava i ponudio nas nekoliko pjevača na raspolaganje. No, s obzirom na to da su u Dubravi pretrpani poslom i brojnošću pacijenata, oni nisu mogli još i preuzeti organizaciju početka funkcioniranja suradnje te sam dobio uputu da se javimo možda kroz neko vrijeme. S druge strane, jedan pulmolog mi je predložio da se sami nekako organiziramo, osmislimo kako bi sve to funkcioniralo, te putem Facebooka i Gmaila službeno predočimo inicijativu javnosti jer to ne bi bila ni prva ni zadnja inicijativa koja je na taj način počela s radom. I eto, potom sam kontaktirao veći broj kolega kako bih ispitao kakav je odaziv, a ispostavio se isti kao i na početku, kada sam o tome razgovarao s troje, četvero kolega. To je bio znak da je snaga inicijative u našoj brojnosti i činjenici da želimo izdvojiti nešto vremena kako bismo pomogli onima kojima to u ovom trenutku treba. Ubrzo mi je na pamet pala i ideja da se inicijativa zove ‘Prodiši’.«
Opisao je da se 30-ak pjevača službeno uključilo u rad inicijative. »Neki su se ponudili sudjelovati, odnosno voditi vježbe jednom tjedno, a neki čak i do šest puta tjedno. Svatko će sudjelovati koliko može, ali važno je naglasiti da je svaki termin vježbi dragocjen. Upravo je naša brojnost najveća snaga ove inicijative. Što se polaznika vježbi tiče, njih je službeno 27, za sada, ali svaki dan dobivamo nove prijave, tako da se broj mijenja iz dana u dan. Reakcije kolega u samom početku već na ideju o inicijativi su prvo bile dragocjene jer smo svi dobili potvrdu da radimo nešto dobro i humano, što je svakako bio poticaj dok smo sve još osmišljavali. Komentari su svi do jednog bili pozitivni i konstruktivni«, pojasnio je.
U tekstu je razbio i neke strahove: »Ljudi se ne moraju bojati da ćemo ih tjerati da pjevaju operne arije. To su vježbe disanja za početnike, iako smo sigurni da će pojedincima biti teške i apstraktne kako zbog posljedica COVIDA-19, tako i zbog činjenice da se nikada možda nisu u životu sreli s takvim vježbama. Fokusirat ćemo se na osvještavanje dišnog sustava i njegovih mogućnosti. Većina ljudi plitko diše i zbog toga ne može niti povećavati kapacitet pluća. Naša je zadaća vježbama pokušati pomoći da se oporavak ubrza. Uz vježbe disanja malo ćemo se dotaknuti i nekih vokalnih vježbi jer se i u Engleskoj pokazalo da je pjevanje dobar stimulans u oporavku. Pogotovo kada se radi o ‘krizama’ koje osobe imaju iz dana u dan, kada ih uhvati kratki dah, jedna vrsta panike zbog nemogućnosti pravilnog disanja. Mi ćemo pokušati za svakog pronaći mehanizam koji će ih u toj krizi smiriti vježbama disanja i, recimo, kratkim mirnim pjevušenjem kako bi prebrodili krizu i nastavili dalje sa svojim dnevnim obavezama. U Engleskoj su se koristili uspavankama, pa vjerujem da ćemo i mi krenuti tim putem«, najavio je operni prvak.
