»Tko su antimaskeri u Hrvatskoj? Prilog istraživanju antimaskerske reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj« naziv je znanstvenoga rada objavljenoga u znanstvenom časopisu »Sociologija i prostor« koji je privukao veću pozornost javnosti. Istraživanje su proveli sociolozi Branko Ančić sa zagrebačkoga Instituta za društvena istraživanja i Dražen Cepić sa Sveučilišta u Zadru te zaključili da je u Hrvatskoj tek 13 % antimaskera i među njima njih 2,7 % koji misle da korona ne postoji. Pozabavili su se društvenim fenomenom antimaskera te su istraživanje lani proveli na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1512 građana, opisala je Dijana Jurasić u Večernjem listu. »Pandemija je tumačena različitim teorijama zavjere, od interpretacija da je riječ o virusu kreiranom u kineskom laboratoriju, preko toga kako se prenosi kroz 5G mrežu do toga kako Gates želi masovno procijepiti svjetsku populaciju s namjerom da ubije većinu ljudi«, piše u Večernjaku. Zanimljiv je i zaključak teksta: »Najveće nepovjerenje antimaskeri gaje prema Stožeru, Vladi i medijima. Više ih je među biračima Mosta i Domovinskog pokreta, no ima ih i među biračima Pametno, Fokusa, Stranke s imenom i prezimenom, a najmanje među biračima HDZ-a.« Ančić i Cepić zaključuju da je antimaskerska reakcija kojom se umanjuje opasnost od virusa, ili se čak i negira, a epidemiološke se mjere percipiraju kao pretjerane, iako prisutna u hrvatskom društvu, manjinska društvena pojava. Podatci pokazuju da je riječ o marginalnoj pojavnosti koja se ne smije u pandemijskim uvjetima zanemarivati jer može imati negativne posljedice na zdravlje stanovništva. Istraživanje nije potvrdilo da viša razina obrazovanja znači manju sklonost teorijama zavjere.
Da u doba koronakrize izdavači imaju nove probleme potvrdio je tekst Ive Badanjak u Jutarnjem listu. Naime, izvijestila je da su izdavači preplavljeni rukopisima, a mladim piscima poručili su da ih više ne zatrpavaju novonapisanim djelima. U pandemiji im je stiglo gotovo dvostruko više ponuda nego inače. I mnogi Francuzi odlučili su produktivno iskoristiti doba zatvaranja te završiti priče koje su dugo stajale zaboravljene u ladicama. Višak slobodnoga vremena proveli su baveći se kreativnim pisanjem i nadajući se da će njihove ideje jednom biti pretvorene u objavljene romane.
No izdavačke su kuće zaprimile toliki broj prijava da su ih odlučili zamoliti da se suzdrže od slanja rukopisa. Tako je u prva tri mjeseca ove godine jedna francuska izdavačka kuća dobila više od 1200 rukopisa, a obično ih u prosjeku primi 3500 godišnje. Osim što su morali radnike opteretiti dodatnim poslom, nakladnici su morali pronaći načine kako se boriti s posljedicama pandemije. Tijekom prvoga zatvaranja u Francuskoj sve su knjižare bile zatvorene. Otvorene su bile preko ljeta, a vlada ih je ponovno zatvorila krajem godine, od listopada do prosinca. Tijekom drugoga zatvaranja korisnici su mogli naručiti, platiti knjige preko interneta te ih onda pokupiti u poslovnici. U veljači ove godine knjižare su proglašene »nužnima« te im je vlada dopustila otvaranje, dok su mnoge druge trgovine zatvorene. Na jesen se objavljuju novi naslovi, ali mnogi pisci nisu čekali, pa su se neki od njih odlučili za samostalno izdanje. Agencija koja u tome pomaže autorima, »Librinova«, u 2020. objavila je 40 posto više knjiga u odnosu na godinu prije, a samo u travnju čak 90 posto više. Prema anketama više od pet milijuna Francuza počelo je pisati tijekom prvoga zatvaranja. No istodobno sve manje čitaju, što nikako ne pomaže budućim piscima.
Turizam u doba pandemije prate novi izazovi, a načini privlačenja gostiju postaju prava umijeća. Malta daje stranim turistima do 200 eura džeparca, što znači da nakon prošlogodišnje loše turističke sezone ništa ne želi prepustiti slučaju. Naumila je pod svaku cijenu oživjeti turizam i planira svim stranim gostima koji izravno bukiraju ljetovanje u nekom hotelu na Malti donirati 100, 150 ili 200 eura, ovisno o tome ima li hotel tri ili pet zvjezdica. Uvjet je da gost bukira najmanje tri noćenja, a potpora raste za 10 posto svima koji rezerviraju odmor na malteškom otoku Gozo. No taj novac mora se potrošiti unutar hotelskoga kompleksa, na hranu, piće, wellness i slično. »Shemu smo tako postavili da malteške motele stavimo u konkurentnu poziciju u trenutku kad se pokrene međunarodni turizam«, rekao je malteški ministar turizma otkrivajući da se posebno razgovara o mjerama za poticanje dolazaka Britanaca koji čine trećinu svih gostiju u toj negdašnjoj britanskoj koloniji. Malta je za džeparac gostima ovog ljeta namijenila 3,5 milijuna eura, a procjenjuje se da bi to moglo potaknuti dolaske 35 000 stranaca. Taj će trošak dijeliti hoteli i turističke vlasti otoka, koji se može pohvaliti i odličnom cijepljenošću. Bar jednu dozu cjepiva protiv COVIDA-a dobilo je do kraja prošloga tjedna više od 42 posto odraslih Maltežana. Ta zemlja sa 1. lipnja planira dokinuti većinu ograničenja uvedenih zbog COVID-a, a posljednjih dana mogla se pohvaliti i znatnim padom broja novozaraženih. Ne će, jasno, Malta jedina posegnuti za dodatnim mjerama kako bi privukla Europljane u drugoj pandemijskoj sezoni. Španjolci obećavaju besplatne antigenske testove, ali i besplatan boravak u tzv. korona-hotelima za one koji se razbole na odmoru. Sve to ipak znači da će sezona za Hrvatsku, koja je lani u turizmu bila mediteranski pobjednik, ove godine biti kompliciranija, napisala je Radmila Kovačević u Večernjem listu.
