Fotografijom pape Franje s 27 šefova vlada i država članica Europske Unije te s čelnicima glavnih institucija EU-a u živopisnom ambijentu Sikstinske kapele u Vatikanu, otvara se čitateljstvu novi broj Glasa Koncila, 13. u tekućoj godini, s nadnevkom od nedjelje 2. travnja. Papa Franjo primio je čelnike članica EU-a u povodu proslave 60. godine od potpisivanja Rimskih ugovora, čime su udareni temelji današnjoj EU. “Početi ponovo misliti na europski način”, naslov je prikaza u kojemu su preneseni glavni naglasci govora pape Franje, koji je u svojemu govoru istaknuo da EU može imati budućnost ako bude vjerna svojim korijenima, koji su u bitnome kršćanski, kao i idealima vizionara koji su je stvorili, vođeni upravo velikim ljudskim i kršćanskim idealima, u mnogim slučajevima i svojom dubokom osobnom vjerom.
Na Papin govor, kao i na Rimsku deklaraciju koju su čelnici članica i vodstvo EU-a potpisali na završetku dvodnevnog susreta u Rimu, osvrće se u svojemu komentaru urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić. Između ostaloga – osvrćući se na iskazanu volju čelnika za daljnjim izgrađivanjem Unije, ali i na riječi pape Franje koji je rekao da Uniju treba izgrađivati na načelima “solidarnosti i supsidijarnosti” i u “skladnom razvoju tako da onaj tko uspijeva brže trčati uzmogne pružiti ruku onomu tko ide sporije, a da onaj tko se više muči nastoji sustići onoga na čelu” – urednik između ostaloga primjećuje: “Razlike su posljedica života u Europi podijeljenoj tzv. željeznom zavjesom, no dok je ubrzano postignuta ravnoteža u maloprodajnoj cijeni energenata, ne vide se stvarni napori da se takvo uravnoteženje dogodi i u platežnoj moći građana EU-a.”
Već je i sama najava predstavljanja dviju knjiga, “Udaj se i budi podložna” i “Oženi ju i umri za nju”, izazvala reakcije u javnosti. U intervjuu u novome broju Glasa Koncila progovara autorica knjiga, talijanska novinarka, blogerica, supruga i majka četvero djece Costanza Miriano. Što za nju znači “podložnost” – riječ koja zacijelo najviše izaziva suvremenu osjetljivost – vidljivo je iz sugovorničinih riječi: “Želimo kontrolirati sve: svoju plodnost pomoću tableta, rađanje djece pobačajem, naše živote rastavama. Zato je noćna mora moderne žene da bude podložna, a ne kraljica svojega života. No u kršćanskom značenju ta riječ podrazumijeva služenje i pomaganje drugima, nema nikakve veze s obescjenjivanjem, jer i muškarci i žene imaju jednako dostojanstvo.”
U povodu izlaženja spomenutih knjiga, Glas Koncila je objavio i prilog mr. Brune Velčić, bibličarke s Teologije u Rijeci, koja se bavi pitanjem “podložnosti” žene u poslanicama sv. Pavla – izvoru na kojemu se je Miriano nadahnula kad je odlučila koristiti tu izazovnu riječ. Dakako, mr. Velčić nije mogla govoriti o sv. Pavlu a da se ne osvrne na izvještaje o stvaranju čovjeka, muškarca i žene, kao i o njegovu padu u grijeh, u starozavjetnoj Knjizi Postanka…
“Nisam reagirao kao muškarac”, naslov je izvještaja o tribini na kojoj je Vedran Politeo, voditelj inicijative “40 dana za život” u Zagrebu, iznio svoje svjedočanstvo o propustu pasivnošću kad se je njegova bivša djevojka odlučila za pobačaj, kao i o iskustvu obraćenja. Na istome je skupu predstavljen i program “Oprostom oslobođene”, čiji je cilj iscjeljenje rana nastalih zbog i nakon pobačaja.
Redovita reportaža vodi čitatelje u Imotsku krajinu, u župu sv. Roka u Vinjanima, dok se mladi suradnici Glasa Koncila u rubrici namijenjenoj njihovim suvremenicima bave osobama s autizmom. Glavnu poruku otkriva naslov niza priloga: “Bog nas je stvorio jednake u raznolikosti”.
Kako se s simbolima autoritarnih režima nosi Mađarska, zašto roditelji mnoge djece u Hrvatskoj idu gladni spavati (nažalost nije teško pogoditi odgovor na pitanje) te zašto je Hrvatska demografski zapuštena – tri su pitanja koja je u svojoj kolumni “Zapažanja” izdvojila Đurđica Ivanišević Lieb.
Širu društvenu odgovornost kao nužni dio poziva znanstvenika te vjeru koja je bez djela mrtva, navodi kao svoju motivaciju Mislav Cvitković, Sinjanin koji radi na Institutu “Ruđer Bošković” u Zagrebu, a doktorand je na Friedrich-Alexander Univerzitetu u Erlangenu u Njemačkoj. Mladi znanstvenik uključio se je u borbu protiv ekocida Perućkoga jezera i Cetine, koji prijeti “prođe” li projekt “ekološke bombe”, termoelektrane na Perući. Osim toga pitanja u Glasu Koncila govori i o vječno aktualnom pitanju odnosa vjere i znanosti.
