Čara je od Smokvice udaljena oko 5 km na putu za Korčulu. Mjesto je smješteno ispod brda Kočac (349 m) i Škrinjica (349 m). Na jugu se prostire plodno Čarsko polje s vinogradima i svetištem Gospe Čarskoga Polja koje je starije od župne crkve sv. Petra apostola. Gospina je crkva prvi put spomenuta g. 1329. i vjerojatno je imala ulogu župne do izgradnje crkve sv. Petra, koja se prvi put spominje 12. ožujka 1415.
U spisu biskupa Andrije Kanavelića (1450. – 1453.) od g. 1453. navedena je prvi put župa u Čari, kao i pravo mještana da odabiru svećenika prema starim otočkim pravilima. Iz spisa se može zaključiti da su postojale crkve sv. Petra i Gospina crkva u Čarskom polju od oko g. 1300. Tada je sjedište biskupije premješteno iz Stona u Korčulu. Smatra se da je obje crkve blagoslovio biskup Ivan Kručić (1300. – 1313.). Vizitator Augustino Valier, koji na Korčuli provodi zaključke Tridentinskoga sabora za vrijeme domoljubnoga biskupa Augustina Kvinčića (1573. – 1605.), navodi da je župna crkva u Čari podložna onoj u Smokvici, da ima jedan oltar, neuređeno svetište i lošu oltarnu palu. Kasnije je nabavljena vrijedna slika Bassana s prikazom Krista koji se prikazuje učenicima i sv. Tomi. Slika je g. 1910. obnovljena. Vizitacija je provedena u vrijeme pred Lepantsku bitku (g. 1571.) kada su Turci harali Korčulom i pljačkali. S Turcima je došla i kuga te su Čara i Smokvica g. 1594. imale samo 60 duša. Vizitacije biskupa Mihovila Priulija (g. 1603.) i Teodora Dieda (g. 1615.) navode da je crkva sv. Marije u polju župna, a crkva sv. Petra da je kapela koja nema prihode. Diedo je blagoslovio oltar u crkvi sv. Petra 28. listopada 1612. Korčulanski biskup Nikola Španić (1673. – 1707.) zaslužan je za povećanje crkve, nabavu oltara i ukrasa i obnovu crkava u biskupiji. Mise su nedjeljom u 9 ili 11, a subotom u 19 ili 20 sati.
