Obitelj, krug prijatelja, škola i vjerski odgoj najintenzivnije utječu na izgradnju vrjednota i stajališta. Empirijska istraživanja i studije koje su provođene u području izgradnje vrjednota i stajališta pokazuju veliku ulogu primarne socijalizacijske instance obitelji na doživljaj, tumačenje i izgradnju vrjednota. Na temelju istraživanja vrijednosnoga sustava roditelja mogu se s velikom sigurnošću predvidjeti moralne vrijednosti do kojih će njihova djeca držati. S jedne strane za to je odgovorna društvena klasa kojoj pripadaju roditelji, kao i zajednički kulturni i religijski temelji šire obitelji. Studije potvrđuju da osobe koje su odrasle u istom kulturnom miljeu, međusobno povezane rodbinskom vezom, koje imaju iste resurse izobrazbe – posjeduju i slične vrjednote, kulturu i religiju koju ispovijedaju.
S druge strane roditelji i djeca imaju isti genski materijal koji dominira iznad karakternih osobina i vrjednota. Tako primjerice osobe koje su više strašljive drže više do pravila koja se tiču sigurnosti i vrjednota koje osiguravaju sigurnost. Nadalje, na kvalitetu stajališta i vrjednota, njihovu percepciju u djece može utjecati roditeljski stil odgoja. Tako neka istraživanja pokazuju da autoritarni roditelji manje utječu na izgradnju istih vrjednota u djece nego oni koji njeguju tzv. autoritativno-demokratski stil. Upravo ti pokazuju više emocija, topline, a pri komunikaciji su otvoreniji te jasnije obrazlažu vlastita vrijednosna uvjerenja. Stoga djeca tih roditelja lakše apsorbiraju stajališta svojih roditelja, interiorizirajući ih kao svoje. U tzv. Life-studiji iz 2009. godine ispitivao se proces odgoja za vrjednote u djece.
U obzir su uzeta dva mjerila: komunikacijsko-afektivni procesi i afektivna lojalnost. Istraživanje je pokazalo da postoje dvije faze posredovanja religioznosti i vrjednota.
U prvoj fazi roditelji moraju prenositi djeci vrlo jasno vlastite vrjednote tako da djeca uoče što je roditeljima bitno. Pri tome su intenzivna komunikacija s djetetom, objašnjenja vlastitih uvjerenja na djetetu primjeren način od odlučujuće važnosti. Takav otvoreni stil komunikacije može voditi do izgradnje ljestvice vrjednota u djeteta i do intrinzično motiviranih stajališta i uvjerenja. U drugom koraku dijete samo mora te vrijednosti moći prihvatiti kao one za koje samo smatra da su mu važne i nosive. U toj je fazi jako bitna afektivna lojalnost koja se stvara preko prijateljskoga, toploga, autoritativno-demokratskoga stila odgoja koja ima za preduvjet visoku povezanost djeteta s roditeljima. Snažna, pozitivna identifikacija s roditeljima poklapa se s visokom spremnošću preuzimanja roditeljskih vrjednota.
Analiza trendova u prihvaćanju vrjednota koja se provodi u tzv. Shell-studiji mladih pokazuje povećanje identifikacije djece s roditeljskim sustavom vrijednosti. Tako su 2012. provedena istraživanja među 849 njemačkih obitelji i 363 muslimanske imigrantske obitelji. Te njemačke obitelji koje se nisu selile pokazuju veći stupanj korelacije u vrjednotama roditelj-dijete od imigrantskih obitelji. Riječ je, naime, o manjini koja pod utjecajem većine najčešće gubi svoje vrjednote i uklapa se u većinske običaje i vrjednote. Ta je informacija zanimljiva iseljenicima diljem svijeta, da razmisle o vrjednotama koje su važne njima i njihovim obiteljima te da ih snažno podupiru.
