Mediji uvelike određuju stil življenja, a u posljednje dvije školske godine i stil obrazovanja. Oni su pri vrhu interesne ljestvice adolescenata i mladih, čak i prije fizičkoga druženja s prijateljima. Među mnoštvom suvremenih medija djecu i mlade najviše privlači video, glazba i film, a u posljednjih 20 godina nove tehnologije, poput društvenih mreža (Facebook, Twitter, TikTok) i mobitela. Suvremeni teoretičari medija upozoravaju da društvene mreže nude raznolike sadržaje, no djeca i mladi više se koriste zabavnim nego informativnim, obrazovnim ili znanstvenim sadržajem.
Zabavni sadržaj, ako je odgojan i vrijednosno ispravan, rasterećuje čovjeka, opušta ga i odgaja za velikodušnost, hrabrost, umjerenost, darežljivost, pravednost… Kao takav vrlo je potreban i dobrodošao. No upravo preko zabavnoga sadržaja, koji najviše prate mladi, najlakše se plasira komercijalizacija života i svih vrijednosti. Nerijetko se njime osporavaju autoriteti, diktiraju žrtve i manipulira uvjerenjima, stajalištima i ponašanjima sve većega broja ljudi. To je bilo očito u nedavnoj planetarnoj zabavi, natjecanju za pobjednika Eurovizije, koje naviše prate mladi, čiji su natjecatelji u većini slali poruku slavljenja razuzdanosti.
Nerijetko se i u televizijskim zabavnim emisijama koje su namijenjene mladima propagira neukus i razuzdanost kada se hvali uspjelo kostimiranje u druge spolove. U njima se transvestiti prikazuju kao nešto poželjno, zabavno i raznorodno, što može zbuniti djecu i mlade. Iz tih razloga valja bdjeti nad izvorima zabave bilo preko tradicionalnih medija ili preko novih.
Od svih novih elektroničkih medija mobiteli su najutjecajniji. Uz slušalice u ušima, oni se nalaze u rukama djece, mladih i odraslih od rane zore do kasne večeri. Ne zna se tko veću pozornost i vrijeme poklanja medijskim sadržajima – odrasli ili djeca, tj. mladi. Čini se katkad da je taj medij zavladao obiteljskim odnosima, tako da je on zauzeo središnje mjesto, kradući djecu roditeljima, ali i nažalost roditelje djeci.
Zbog zabavnoga privida mediji manipuliraju ljudskim osjećajima i vremenom te utječu na njihove odluke i svakidašnjicu. Istraživači medija upozoravaju da je manipulacija u svim medijima jako prisutna. To je kontrolirani postupak pomoću kojega manipulator, koristeći se simboličkim sredstvima, u za njega pogodnim psihosocijalnim okolnostima, u masu preko sredstava komunikacije širi određene poruke. To se događa s nakanom da manipulator utječe na uvjerenja, stajališta i ponašanje velikoga broja ljudi. Njima se manipulira s ciljem da bi se oni u stvarima u kojima ne postoji opća suglasnost, a za koje su životno zainteresirani, usmjerili prema uvjerenju, stajalištima i vrijednostima manipulatora, a da toga nisu ni svjesni.
Stoga je potrebna budnost i oprez kada su u pitanju mediji i njihova konzumacija da se ne bismo od onih koji konzumiraju određeni sadržaj i sami našli pojedeni od njega. Tako bi umjesto filma »Kako je Gru ukrao Božić« mogla nastati java »Kako je mobitel ukrao obitelj«. Nasuprot tomu Aristotel još od davnina poziva na budnost, trezvenost i umjerenost upućujući da se krjepost ili vrlina nalaze u sredini. Neka to bude misao vodilja s obzirom na medije.
