Poznato je da mnoge industrijske kemikalije imaju štetan učinak na reproduktivno zdravlje ljudi. Broj i pokretljivost spermija u muškaraca svake su godine sve manji. O tome je nedavno objavljena knjiga Shanne Swan, epidemiologinje svjetskoga glasa, pod simboličnim naslovom »Odbrojavanje« (engl. Countdown). Jasno, i žene su osjetljive na djelovanje različitih hormonskih otrova. U novoj studiji švedski znanstvenici s instituta »Karolinska« pokazali su kako postojana organska onečišćivala (POP) narušavaju plodnost žena (Environ. Int. 2021, 155, 106589).
Otkrili su da izloženost štetnim tvarima iz okoliša smanjuje broj folikula odnosno jajnih stanica u jajnicima. Ukupan je broj tih stanica u svake žene zadan rođenjem te s početkom puberteta iznosi oko 300 tisuća. S vremenom se i kroz menstruacijske cikluse gube jajašca, što dovodi do iscrpljenosti jajnika i, naposljetku, do menopauze. Međutim, različite kemikalije snažno potiču te procese, smanjuju izglede za začeće, uzrokuju raniji ulazak u klimakterij, odnosno ubrzavaju spolno starenje žena. Ukratko, što je više tih kemikalija u krvi žene, to je manja rezerva jajnika.
Znanstvenici su odabrali koktel od 31 kemikalije kojima su ljudi svakodnevno izloženi. Riječ je o organoklornim pesticidima, polikloriranim bifenilima (PCB), polibromiranim difenileterima (PBDE) i polifluoriranim alkilnim spojevima (PFAS).
To su tvari koje se nalaze u hrani, ambalaži, plastici, teflonskim tavama, namještaju, kozmetici… Mnoge od njih teško su razgradive pa se nakupljaju u organizmu i zadržavaju u tkivima više od 30 godina. Dakle, mogu biti prisutne u tijelu žene od puberteta do menopauze.
U istraživanju je sudjelovalo 145 trudnica kojima su biopsijom i enzimskim analizama izbrojene jajne stanice, a u krvi izmjerene koncentracije halogeniranih spojeva. Za pojedine kemikalije nije otkrivena veza s ubrzanim »trošenjem« jajnika, no kemijske smjese više različitih spojeva jasno pokazuju poveznicu i štetan učinak na rezervu jajnika. Rezultati potvrđuju ranije studije koje otkrivaju da hormonski otrovi (endokrini disruptori) mogu izazvati endometriozu maternice, sindrom policističnih jajnika, neregularne menstruacijske cikluse, uterine fibroide, odnosno miome…
Nova švedska studija pokazuje da su spolnost i plodnost žena velikim dijelom ekološki uvjetovani. Izloženost nabrojenim kemikalijama često je posljedica stila života, neinformiranosti ili nemara. Problem je tim veći što su znanstvenici ispitali samo mali dio kemijskoga arsenala koji može nepovoljno utjecati na reproduktivno zdravlje i na rezervu ovarija u žena. Teški metali, konzervansi, dioksini, triklozan i druge kemikalije sa službenih popisa hormonski aktivnih tvari zasigurno pridonose ubrzanomu propadanju folikula i jajašaca, odnosno povećanoj potrošnji »rezervnoga goriva« u jajnicima.
Ti su rezultati, nažalost, u skladu s podnaslovom spomenute knjige epidemiologinje Swan »Kako naš moderan svijet remeti plodnost muškaraca, narušava reproduktivni razvoj žena i ugrožava budućnost ljudske vrste«. Odbrojavanje je započelo, to se mjeri, stoga u strategijama demografske obnove svake europske države treba uključiti ekološke aspekte i zaštitu ljudskoga okoliša. Svi koji se zalažu za prava nerođenih i brinu se o populacijskom oporavku moraju se suočiti i s pitanjima »ukradene budućnosti«. Mnoge žene koje ne mogu zanijeti žrtve su kemijskoga nasilja nad reproduktivnim zdravljem. Njima je štetnim tvarima iz onečišćenoga okoliša oduzeta mogućnost roditeljstva.
