Posjet samostanima ili nekim aktivnostima redovničkih zajednica u Hrvatskoj može nam približiti svakodnevni život i posvećenost Bogu koju njeguju redovnici. Stoga vam donosimo i kratak pregled aktivnosti benediktinkâ u Zadru te sestara milosrdnica u Lužnici i Splitu.
Posjetom benediktinkama Svete Marije u Zadru možete posjetiti i stalnu izložbu crkvene umjetnosti »Zlato i srebro grada Zadra«. Izložba predstavlja neke od najistaknutijih primjeraka crkvene umjetnosti zadarskog područja, poput mnogih ostataka monumentalne arhitekture iz antike, sakralnih građevina iz ranoga srednjeg vijeka, romaničkih i gotičkih građevina, ostataka iz doba renesanse, manirizma, baroka i klasicizma, te isprave koje sežu u doba hrvatskih narodnih vladara. Radno je vrijeme stalne izložbe od ponedjeljka do subote od 10 do 13 sati te od 17 do 19 sati, nedjeljom i blagdanima od 10 do 13 sati.
Iz Zadra možete u Split. Tamo sestre milosrdnice provincije Navještenja Gospodinova redovito organiziraju molitveno-rekreativne susrete na kojima se okupljaju mladi iz različitih splitskih župa, a ove je godine njihov zbor objavio i treći samostalni album duhovne glazbe »Anđela glas«, kojim su proslavile 175. obljetnicu dolaska sestara milosrdnica u Hrvatsku.
S hrvatskog juga vodimo vas na sjever, u duhovno-obrazovni centar Marijin dvor koji je smješten u dvorcu Lužnica u Hrvatskom zagorju i nudi razne duhovne aktivnosti. Sestre milosrdnice tamo organiziraju programe poput seminara iz područja Svetoga pisma, moralne teologije i bioetike te liturgije, radionica i duhovnih vježba. Dok ste u Marijinu dvoru, ne smijete propustiti obilazak baroknoga dvorca izgrađenoga krajem 18. stoljeća. Dvorac je danas spomenik kulture prve kategorije te je okružen velikim perivojem s jezerom, šumarcima i šetnicama idealnim za trenutke mira tijekom meditacije na duhovnim obnovama.
Jasno je da u svakom dijelu Hrvatske redovničke zajednice – i za vas – pripremaju zanimljive duhovne i obrazovne programe, često namijenjene upravo mladima. Gdje god proveli ljetni odmor, valja imati na umu da uvijek u blizini postoji zajednica u kojoj se možemo i duhovno odmoriti.
Misao o praznicima, odmaranju, putovanju i godišnjem odmoru često nam zna biti »misao vodilja« neposredno prije i tijekom ljetnih mjeseci. Lijepa naša zaista je prepuna prekrasnih mjesta za odmor duše i tijela, a u ovom broju rubrike Mladi mladima željeli smo vam – kao i svake godine u ovo doba – istaknuti i preporučiti nekoliko mjesta koja se nužno ne nalaze u turističkim vodičima i na kartama kao »odmorišta«. No, odmor i obnova duha jednako je važna kao i obnova našega ovozemaljskog tijela, pa vas stoga vodimo, barem pisanom riječi, prema mjestima gdje možete to postići.
Milosrdne sestre Svetoga Križa osnovane su još krajem 1844., kada ih opat Teodozije prima u treći red sv. Franje te ih naziva Sestrama Svetoga Križa. Gotovo četvrt stoljeća kasnije na molbu đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Đakovo dolazi deset redovnica, a kroz godine te redovnice su sustavno rasle i razvijale svoje vještine i nesebično radile na njezi bolesnih, obrazovanju i drugim oblicima pomoći bez obzira na težinu rada. Danas svoj rad nastavljaju s jednakim žarom i silinom kao njihove prethodnice te rade sa starima, bolesnima, nemoćnima, mladima, odbačenima, siromašnima, ovisnicima, žrtvama nasilja, duševno bolesnima i drugima. »Lista« njihova zauzimanja, mogli bismo reći, gotovo je beskrajna. Mi smo iz nje izdvojili tek mali, ali vrlo važan djelić: Dom duhovne pomoći – Betanija u Đakovu kao mjesto u kojemu nitko nikada nije odbačen te se svakome pomaže bez obzira na dob, spol, zanimanje ili neku drugu karakteristiku.
Dom duhovne pomoći Betanija nastao je nakon Domovinskoga rata kao mjesto u kojemu se mogu pronaći, liječiti, ali i odmoriti svi oni kojima je potrebno liječenje duha. Sestre na duševnom zdravlju i pomoći drugima rade neumorno: organiziraju duhovno-obrazovne programe s mjesečnim susretima, duhovne odmore i obnove, duhovne vježbe, kao i seminare posta, molitve i šutnje. Osobitu pozornost posvećuju osobama s posebnim potrebama i njihovim roditeljima, ovisnicima, osobama s raznim psihičkim poteškoćama, te za njih organiziraju i terapijske radionice, uz redovite savjetodavne susrete. U domu se može boraviti i na određeno vrijeme (ponajviše se to odnosi na žene i djecu, ali i na mlade). Temeljni je cilj takva boravka duhovni odmor i obnova, a to je i mjesto za novi početak.
Stotine smo već puta čuli, pa i zapamtili da je ljetno doba prava prilika za odmor, a osim onoga tjelesnog svima nam je potreban i duhovni odmor. O tome smo razgovarali s redovnicom iz zajednice Milosrdnih sestara Svetoga Križa s. Marijom Karlom Ivanović, koja završava studij Teološke kulturu na Katoličkome bogoslovnom fakultetu i djeluje u duhovnom centru za turiste »Kuća Betanija« u Velom Lošinju. »Naša kuća nudi dobrodošlicu svima, a misija nam je našim gostima pružiti duhovne ponude za vrijeme odmora. ‘Kuća Betanija’ otvorena je tijekom cijele godine, ali tijekom ljeta imamo najviše gostiju s obzirom da je to vrijeme godišnjih odmora.« Što se tiče dolaska u »Betaniju«, nema posebno određenih datuma, nego si svatko sâm može rezervirati termin koji mu najbolje odgovara. »Naš je program uistinu vrlo raznolik i svaki dan je nešto drugo u ponudi te svatko može birati ono što želi. Uz svakodnevnu svetu misu, postoji prilika za duhovne programe kao što su euharistijsko klanjanje, molitva krunice, Lectio Divina, sveta misa i ispovijed, a organiziramo i gledanje filmova, predstavljanje knjiga i različite koncerte. Otvoreni smo za sve vrste suradnje i prilagođavamo naše programe gostima i njihovim potrebama.« More, zdrav zrak, mir, tišina te marljiv rad ovih redovnica zaslužni su za lijep boravak u »Betaniji«, a s. Marija Karla skromno zaključuje: »Radosne smo što možemo vršiti apostolat koji je u današnje vrijeme potreban ljudima – kao odmor za dušu i tijelo.«
Povijest redovništva na hrvatskom tlu započinje već u sedmom stoljeću kada se Hrvati prvi put susreću s kršćanstvom i Radosnom viješću. Na samom početku na našim prostorima djelovali su tzv. pustinjaci koji su obitavali na jadranskim otocima, a potom za vrijeme vladavine hrvatskih knezova i kraljeva pristižu benediktinci. Usporedno s redovnicima pojavljuju se i redovnice, a prve među njima na hrvatskom tlu bile su također benediktinke koje spadaju u red tzv. klauzurnih redovnica. Uz benediktinke, u Hrvatskoj još djeluju tri reda klauzurnih redovnica: karmelićanke, klarise te Red Pohoda Marijina. Osim klauzurnih redovnica, u hrvatskom pastoralu djeluju i 23 redovničke zajednice, odnosno kongregacije od kojih su najbrojnije sestre milosrdnice.
Tijekom svoga višestoljetnog djelovanja, redovničke zajednice dale su nemjerljiv doprinos duhovnom i kulturnom napretku, a njihova materijalna ostavština vrijedna je spomenička baština koja danas oduševljava i domaće, ali i strane posjetitelje – a među njima možete biti i vi.
Priredili: A. Bukovac, K. Jakobović, M. Labaš, E. Pinter
