Relikvijar sv. Stjepana, jedan od najpoznatijih i najvrjednijih povijesnih blaga iz Riznice zagrebačke katedrale, u sljedećim će mjesecima biti izložen u dvorani sv. Stjepana u netom obnovljenoj Budimskoj palači. Glasovita bista u glavi čuva gornji dio lubanje sv. Stjepana kralja, a u Hrvatsku je došla u prvoj polovici 17. stoljeća kao dar kardinala Franje Barberinija, nećaka i desne ruke pape Urbana VIII., ujedno velikoga mecene umjetnosti. U vremenu turske opasnosti takva je gesta pokazala da Zagrebačka biskupija nije bila »provincija« Crkve, nego njezino važno mjesto.
Raskošno poprsje izrađeno je od pozlaćenoga srebra i bakra te je okićeno draguljima. Široko je 145 centimetara, a s bogato urešenom krunom visoko je 113 centimetara i nalikuje najpoznatijim umjetničkim prikazima mudrih i markantno predstavljenih starozavjetnih patrijarha i proroka. Bista sv. Stjepana jedna je od najposuđivanijih dragocjenosti Riznice zagrebačke katedrale, a proteklih je mjeseci bila jedna od glavnih eksponata na izložbi »Ars et virtus. Hrvatska – Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine« u zagrebačkim Klovićevim dvorima. No tako urešen zagrebački lik sv. Stjepana dosad nikada nije »kročio« na budimpeštansko tlo.
U povodu obnove dvorane sv. Stjepana u Budimskoj palači, jednoj od poznatijih kulturno-povijesnih atrakcija mađarske prijestolnice, relikvijar će biti dijelom postava dviju izložaba. Prva se bavi nastankom i razvojem dvorane kroz prošlost, a druga tematizira »Opomenu sv. Stjepana«, svojevrsnu »političku lekciju« koju je ugarski kralj uputio svojemu sinu Mirku. »U prvom redu zapovijedam, savjetujem i preporučujem, predragi sine, ako želiš osvjetlati kraljevsku krunu, da katoličku i apostolsku vjeru čuvaš takvim marom i brigom te budeš za uzor svim podložnicima koje ti dade Bog. Neka te po zasluzi svi crkveni ljudi nazivaju pravim mužem kršćanske vjeroispovijesti. Bez toga, znaj zasigurno, niti si kršćanin niti sin Crkve«, riječi su kralja sv. Stjepana koji je vladao od 1000. do 1038. godine. Njegov sin Mirko nikada nije imao priliku primijeniti tu poruku u praksi jer je umro 1031. godine, no apel glasovitoga ugarskoga kralja može služiti kao primjer i današnjim političarima. (M.E./TUZN)
