Upozorenja da način na koji čovječanstvo živi planet više ne može izdržati uistinu ne manjka, i ona nisu od jučer. Poznato je to već desetljećima, samo su dokazi u obliku ekstremnih vremenskih događaja poput katastrofalnih suša, razornih uragana i poplava te toplinskih valova sve jači i učestaliji. Zar jednu Češku treba poharati tornado da bi i tzv. klimatski skeptici u obzir možda uzeli mogućnost da je ono na što velika većina znanstvene zajednice upozorava istina, i to neugodna, kako je još 2006. upozorio bivši američki potpredsjednik i predsjednički kandidat Al Gore? Britanska Kolumbija u Kanadi nedavno se pržila na 47,9 Celzijevih stupnjeva, zbog čega su umrle stotine ljudi, a taj ekstremni toplinski val doslovce je skuhao desetke tisuća školjaka.
S druge pak strane Atlantika, kako pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra o klimatskim promjenama, europski građani smatraju da su upravo klimatske promjene najveći globalni problem. Čak 93 posto ispitanika smatra da su one ozbiljan problem, a 78 posto njih da je riječ o vrlo ozbiljnom problemu. Tako se 90 posto Europljana slaže da bi politički odgovor EU-a trebao ići u smjeru što većega smanjenja emisija stakleničkih plinova i kompenzacije preostalih emisija da bi se do 2050. postigla zacrtana klimatska neutralnost. Nešto manje, 87 posto građana smatra da je važno postaviti ambiciozne ciljeve u povećanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Isto toliko ih smatra da je za poboljšanje energetske učinkovitosti važna potpora EU-a.
Kako je izjavio izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans, usprkos pandemiji i ekonomskim teškoćama, Europljani i dalje podupiru mjere za borbu protiv klimatskih promjena, shvaćaju da su klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti dugoročan problem te očekuju da industrija, vlade i Unija nešto poduzmu.
»I političari i poduzeća trebali bi povesti računa o rezultatima istraživanja Eurobarometra. Oni motiviraju i Komisiju da dovrši rad na zakonodavnom paketu za cilj od 55 posto, koji ćemo predstaviti u sljedećim tjednima, kako bismo bili sigurni da ćemo ostvariti klimatske ciljeve«, rekao je Timmermans.
Naime, europski je zeleni plan glavni politički prioritet Europske komisije, a na temelju njezina prijedloga države članice obvezale su se da će Europska unija do 2050. godine biti klimatski neutralna te da će do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanjiti za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. Komisija treba predstaviti paket zakonodavnih prijedloga za taj cilj, a riječ je o sveobuhvatnoj reformi zakonodavstva u području klime i energije, koja će uključivati revizije postojećih propisa i niz novih instrumenata.
No strategije, politike i zakonodavni paketi ne će biti dovoljni ako svaki građanin na preuzme svoj dio odgovornosti za nastanak toga globalnoga problema koji uz kolektivni, zahtijeva i individualni odgovor. Kako pokazuje spomenuto istraživanje, većina građana EU-a, njih 64 posto, već nastoji smanjiti vlastiti negativni utjecaj na klimu i svjesno odabire održiv način život. Čak 81 posto ih smatra da je potrebno više javnih financijskih sredstava izdvojiti za čistu energiju, pa i ako se zbog toga smanje subvencije za fosilna goriva, a tri četvrtine smatra da bi se ulaganja u gospodarski oporavak trebala prije svega iskoristiti za novo zeleno gospodarstvo. Tako se 78 posto njih slaže da borba protiv klimatskih promjena može biti plodno tlo za inovacije i povećanje konkurentnosti, a 74 posto ih se slaže da financijske posljedice štete koja će nastati zbog klimatskih promjena znatno premašuju ulaganja koja su potrebna za zelenu tranziciju.
To posebno istraživanje Eurobarometra provedeno je od 15. ožujka do 14. travnja 2021. te je ispitano 26 669 građana iz različitih socijalnih i demografskih skupina iz svih 27 država članica. Ako je suditi prema tom istraživanju, svijest o ozbiljnosti problema klimatskih promjena i njihovih posljedica među građanima EU-a je visoka, no je li i dovoljna za radikalniju promjenu životnoga stila? Naime, i papa Franjo je još 2015. godine enciklikom »Laudato si’ – o brizi za zajednički dom« uputio apel svim ljudima dobre volje, a napose vjernicima, da promijene svoje ponašanje prema planetu Zemlji i pozvao na usvajanje održivijih životnih stilova. Stoga ne treba čekati strategije, politike i zakonodavne pakete za ono što svatko može promijeniti u svojim svakodnevnim navikama i nikako se to ne bi smjelo odgađati za sutra jer je i danas možda već kasno…
Činjenica je da su desetljeća trebala da bi svijest o tom najvećem izazovu čovječanstva porasla do razine da, barem u EU-u, većina građana smatra da su klimatske promjene najveći globalni problem. No ne može se više dugo čekati da bi se nešto i poduzelo. Primjerice, da se Jadran pretvori u buzaru. Svatko može promijeniti svoj životni stil i time odgovoriti na poziv čuvara Božjega djela. Možda je moguće početi već od kućne kante za otpad, nastojeći odvajati otpad i time osigurati sirovinu za recikliranje, čime se štede resursi, voda i energija, kao i mjesto na odlagalištu. Mjesto u kanti za otpatke može se uštedjeti i izbjegavanjem bacanja hrane, a to se može postići planiranjem kupnje unaprijed, kao i planiranjem tjednoga jelovnika. Neke bi promjene bilo dobro uvrstiti i u prehranu, i to u korist sezonskoga voća i povrća lokalnih proizvođača, po mogućnosti iz ekološke, odnosno organske poljoprivrede, a smanjiti upotrebu crvenoga mesa jer meso ionako nije nužno jesti svaki dan, ni u prevelikim količinama. Također, isplati se truditi se smanjiti potrošnju vode. Primjerice, zatvoriti slavinu za vrijeme pranja zuba ili radije birati kraće tuširanje umjesto namakanja u kadi. I uz uređaje s visokim standardom energetske učinkovitosti još uvijek je moguće smanjiti potrošnju energije, a ako se posjeduje obiteljska kuća, moguće je koristiti se i nekim od obnovljivih izvora energije, poput Sunca.
