Da je pandemija koronavirusa promijenila i radne navike ljudi može se vidjeti iz niza razloga koje je u Večernjem listu donijela Dijana Jurasić. Zapazila je da su mnoge tvrtke diljem svijeta kojima to posao omogućava i nakon »zatvaranja« ostavile mogućnost zaposlenicima da rade od kuće, a primjer je Irska čija je gotovo polovica građana iskoristila tu mogućnost. Prenijela je rezultate istraživanja »Život, rad i COVID-19« uglednoga Eurofonda koje je pokazalo da se povećao udio građana koji kombiniraju rad iz prostorija poslodavaca s radom od kuće, posebno u Austriji, Finskoj, Francuskoj, Luksemburgu i Nizozemskoj. To je manje izraženo u istočnim europskim državama, uključujući i Hrvatsku u kojoj prevladavaju uslužne djelatnosti u kojima rad od kuće nije ni moguć. Prenijela je i svjedočanstvo profesorice koja se nakon višemjesečne nastave na daljinu vratila predavanjima u predavaonici. »Na prvom predavanju uživo osjetila sam napor kakav nisam prije osjećala, osjećaj subjektivnoga umora bio mi je izraženiji nego prije pandemije.« Stručno mišljenje u tekstu dala je prof. dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, voditeljica Centra za istraživanje kvalitete življenja Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«, tumačeći da raditi od kuće vole oni koji imaju veće stanove i potrebnu opremu za rad te koji imaju malu djecu. Rekla je da će pandemija definitivno promijeniti radne obrasce, iako je i ranije u svijetu bio zabilježen rast profesija u kojima su radnici radili od kuće.
Iako je pandemija u početku pogoršala mentalno zdravlje kod svih dobnih skupina, osobito kod mladih, nezaposlenih i majki male djece, novija istraživanja pokazuju da se optimizam kod ljudi vraća i da mentalno zdravlje ne će biti ugroženo u mjeri u kojoj se prvotno mislilo. Istraživanje koje je provela skupina vrhunskih svjetskih znanstvenika za Lancet pokazuje da je mentalno zdravlje ljudi bilo ugroženo u početku pandemije, ali sada se životno zadovoljstvo vraća na razine prije pandemije. Optimizam se budi kod ljudi, a osjećaj usamljenosti kod građana nije veći nego što je bio prije pandemije. Pokazalo se još jednom da su ljudi otporni i da ne će stradati kako se mislilo. Nema straha da će ljudi pribjeći socijalnoj izolaciji jer druženje je ljudima nužna potreba. Utješno zvuče njezine riječi da ljudi ipak ne će postati usamljenici i vukovi. »Štoviše, mislim da ćemo više cijeniti druženja, a pogotovo ljudi koji se i inače vole družiti. Vidjelo se i u nizu europskih zemalja da su ljudi nakon otvaranja odmah pohrlili u barove i restorane«, zaključila je dr. Kaliterna Lipovčan.
U rubrici Aktualno opet Jurasić u Večernjem listu navodi primjer Poljske, države sa 38 milijuna stanovnika, koja je lani izdala najviše prvih dozvola za boravak strancima izvan EU-a, čak 598 tisuća. Poljska je strance najviše uvozila zbog zapošljavanja, i to uglavnom Ukrajince. Među više od pola milijuna boravišnih dozvola zbog zapošljavanja lani izdanih u Poljskoj njih 489 tisuća odnosi se na Ukrajince pa je tako Poljska primila 81 posto svih Ukrajinaca koji su stigli u EU. Upravo su Ukrajinci skočili na prvo mjesto po useljavanju u EU jer je 2020. prve dozvole boravka u Uniji dobilo 601 200 Ukrajinaca. Nakon Poljske najviše prvih dozvola za boravak strancima izvan EU-a izdala je Njemačka, njih 313 tisuća, te Španjolska koja je izdala 312 tisuća boravišnih dozvola strancima.
U cijeloj Europskoj uniji lani je prema podatcima Eurostata izdano oko 2,2 milijuna prvih boravišnih dozvola strancima izvan EU-a, što je četvrtinu manje u usporedbi sa 2019.
Smanjenje broja boravišnih dozvola jest i posljedica pandemije i ograničenja nacionalnih vlada. Hrvatska, u kojoj je sada više od 81 tisuću državljana trećih zemalja s dozvolom boravka, lani je izdala 35 138 prvih dozvola za boravak strancima izvan EU-a, a od toga njih 90,5 posto radi zapošljavanja. Hrvatska je tako ukupno uvezla 31 816 radnika iz trećih zemalja. Usporedbe radi, Irska, koja ima milijun stanovnika više nego Hrvatska, lani je izdala 30 382 prve dozvole za boravak strancima izvan EU-a, no gotovo pola ih se odnosi na strance koji su onamo došli zbog obrazovanja (14 730). Hrvatska je najlošija u Uniji po broju izdanih prvih dozvola strancima koji dolaze izvan EU-a zbog obrazovanja, sa samo njih 0,6 posto (225), što u situaciji u kojoj je ove godine na fakultetima 11 tisuća mjesta ostalo prazno govori, smatra Jurasić, da hrvatski obrazovni sustav nije privlačan ni konkretan strancima. Zato uglavnom uvozi niskokvalificirane radnike. Demograf Stjepan Šterc tumači da podatci pokazuju da Irska ima pravu migracijsku politiku jer selektivno uvozi radnike i privlači mlade i obrazovane u svoj obrazovni sustav, računajući da će ih sigurno dio ostati u Irskoj. Negativno je kod Hrvatske što ona nema migracijsku politiku, nego joj ljudi neselektivno ulaze iz svih smjerova i jako se malo mladih doseljava zbog obrazovanja, a usto ne vraća svoje iseljene – rekao je demograf Šterc. Ne čudi ga što Poljska uvozi radnike uglavnom iz Ukrajine jer joj je to susjedna zemlja, ali ostao je iznenađen da su Poljaci lani izdali više od pola milijuna boravišnih dozvola strancima, ponajviše Ukrajincima.
