Svaka obitelj posjeduje neke medije i ekrane koji oblikuju njezin životni stil i uzimaju dio slobodnoga vremena. Kada je riječ o dječjem konzumiranju medija, važno je povesti računa o kvaliteti dječjih medija i kako se oni uklapaju u životni stil obitelji te kako se djeca njima bave. Pojedina istraživanja identificiraju četiri glavne kategorije vremena provedenoga uz ekran: pasivno korištenje (gledanje videa ili emisija, čitanje i slušanje glazbe), interaktivno korištenje (igranje igara i pregledavanje interneta), komunikacija putem videorazgovora i korištenja društvenih medija te stvaranje sadržaja u obliku digitalne umjetnosti, glazbe i sl.
Pretjerano, neregulirano korištenje medija, posebice računalnih igara, može postati bolest, koju i Svjetska zdravstvena organizacija od 2019. godine priznaje kao mentalnu bolest. Ovisnost o računalnim igrama može se, međutim, promatrati kao bolest u području psiholoških i poremećaja ponašanja jer ograničava stupanj slobode oboljelih, a to rezultira odricanjem ili gubitkom slobode.
Ne može se svaka pretjerana igračka faza poistovjetiti s ovisnošću. Za to se tijekom duljega razdoblja mora primijeniti nekoliko značajki ili kriterija. Ako se događa sužavanje obrasca ponašanja pa se igranje doživljava kao najvažnija aktivnost; ako se ne reguliraju negativna emocionalna stanja kroz igru pa pozitivne emocije tijekom igre dovode do negativnih emocija kao što su stres ili strah; ako se razvije tolerancija prema igri pa je potrebno sve više igara; ako se uočavaju simptomi povlačenja pa dotična osoba, kad ne može ili ne smije sudjelovati u igri, reagira strahom, razdražljivošću ili nervozom; ako se uočava gubitak kontrole pa se osoba ne može pridržavati vremenskoga ograničenja; ako nakon faze kontrolirane igre slijedi faza pretjerane igre; ako se uočavaju štetne posljedice igre pa su škola, obitelj, prijatelji i drugi hobiji potpuno zanemareni, tada možemo govoriti o problematičnom ophođenju s digitalnim igrama.
Nerijetko roditelji ne znaju previše o tome što se događa s njihovom djecom. Ne vide da se dijete ne može povezati s kolegama iz razreda i da nije zadovoljno sobom i svojim tijelom. Zbog toga je potrebno osnaživati i ukazivati na važnost čimbenika otpornosti prema ovisnosti. Među važnijim čimbenicima otpornosti svakako su, primjerice, skladan obiteljski život, snažna obiteljska kohezija, zdravo samopouzdanje, emocionalna stabilnost i stabilni odnosi s vršnjačkim skupinama. Pod otpornošću se podrazumijevaju utjecajni i zaštitni čimbenici koji promiču prilagodbu ili suočavanje s izazovima, promjenama ili opasnostima. Ukratko: oni koji imaju stabilne društvene mreže ili strategije suočavanja, na primjer, manje su osjetljivi na teške životne uvjete ili bolesti ili ovisnička ponašanja od ljudi koji ih nemaju.
U tom je surječju važna tema obiteljskoga odgoja medijska pismenost povezana s razvojem i kontrolom samoregulacije. Medijska pismenost roditeljima nudi prilike da otkriju što djeca vole gledati, da predstave nove emisije i aplikacije koje će isprobati ili zakažu dan u tjednu koji će biti obiteljska filmska večer kada svi zajedno mogu uživati i kasnije o tom razgovarati.