U Osijeku ili Belom Manastiru, gdje ima ulice, za pravnika i arhivista Kamila Firingera možda je tko čuo, a izvan toga kruga jedva, pa je prigoda podsjetiti na nj.
Rođen je u Daruvaru 20. veljače 1893. Gimnaziju je pohađao u Osijeku, zatim je polazio topničku školu za pričuvne časnike u Zagrebu, gdje je upisao i pravo. Za Velikoga rata bio je na srbijanskom, talijanskom, turskom i ruskom ratištu, gdje je prebjegao Rusima. Vrativši se, sudjelovao je u borbama za oslobođenje Koruške. Studij je nastavio u Grazu i Zagrebu, gdje je 1921. stekao doktorat prava, radeći zatim kao odvjetnik u Osijeku. Katolički zauzet u javnosti, 1927. obnovio je osječki tjednik »Hrvatsku obranu«, a članke socijalne, kulturne, književne i političke tematike objavljivao je i u »Danici«, »Seljačkom kalendaru«, »Luči« i dr. Uoči rata uređivao je časopis »Zadružna svijest«. Godine 1925. bio je suosnivač Planinarskoga društva Jankovac, gdje je 1935. potaknuo gradnju prvoga planinarskoga doma u Slavoniji. Bavio se i skijanjem te bio skijaški sudac.
Bio je u vojnici NDH, a 1944. stavljen je pred prijeki sud zbog veza s partizanima, no spasilo ga je ranjavanje pri savezničkom bombardiranju Slavonskoga Broda. Nakon rata bavio se arhivistikom, utemeljivši ispostavu zagrebačkoga Državnoga arhiva u Osijeku, gdje je još 1933. bio osnovao Arheološko društvo »Mursu«. Osnovao je 1956. Historijski arhiv te bio direktor do 1969. Osim toga, organizirao je arhivske službe diljem Slavonije i Baranje te pisao stručne članke.
Kao pripadnik prvoga, »udarnoga« naraštaja Hrvatskoga katoličkoga pokreta 1913. suosnovao je i vodio »Narodno-obrambenu sekciju« »Domagoja«, neku vrstu katoličke političke škole za mlade katoličke intelektualce. Firinger je tada politički zastupao ideju svehrvatskoga jedinstva, zahtijevajući ujedinjenje nacionalnih snaga. »Ako nam je Providnost namijenila da ostvarimo jednom one ideje koje žive u duši našeg naroda: da izvedemo do krajnjih konzekvencija zahtjev naravi svakog bića (za slobodom, prim. V. L.), to će nam to biti moguće jedino iz vlastite snage, iz onog izvora iz kojega crpemo energiju našu, iz hrvatskog naroda… Rezultat svega toga je naš ekskluzivni hrvatski nacionalizam i narodnoobrambeni pokret.«
Umro je u Osijeku 21. ožujka 1984. (L)
