Desetoga dana mjeseca veljače ponovno su se sljubili istočni, sjeverni, zapadni i južni krajevi Hrvatske u spomenu na lik i djelo bl. Alojzija Stepinca. Kada je ujesen 1946. na montiranom procesu uskliknuo glasovitu misao: »Ja bih bio ništarija kada ne bih osjetio bilo hrvatskoga naroda«, hrabri zagrebački nadbiskup »razotkrio« se ne samo kao beskompromisni pastir, nego i kao iskreni rodoljub. No hrvatski narod – koji se svakoga desetoga dana veljače nanovo »razotkriva« kao revni štovatelj blaženika svetačkoga sjaja – pokazuje da je ta ljubav uzajamna. Do zaključenja ovoga broja pokušali smo na jednom mjestu prikazati sva okupljanja štovatelja bl. Stepinca koja su se dogodila izvan središnje proslave Stepinčeva ispred zagrebačke prvostolnice.
Blaženi Alojzije Stepinac suzaštitnik je Požeške biskupije, a o njegovu blagdanu središnje biskupijsko euharistijsko slavlje u crkvi sv. Lovre predvodio je biskup Antun Škovrčević. »S obzirom na istinu o Stepincu postoji jedan dragocjeni argument: Božji narod koji je svojom nepogrješivom vjerničkom prosudbom prepoznao tko je Stepinac bolje od svih drugih, otkrio njegovu veličinu u vjeri i evanđeoskim načelima koja je zastupao, po kojima se izdigao iznad drugih onodobnih društvenih djelatnika… Toga i takvoga Alojzija Stepinca imamo danas pred očima naše vjere, njega danas slavimo, zahvaljujemo mu za vjernost koju je posvjedočio sve do mučeništva, iskazujemo mu odanost i molimo njegov zagovor«, poručio je u homiliji biskup Škvorčević.
Blagdan bl. Alojzija Stepinca slavljen je i na vukovarskoj Mitnici, dijelu grada čiji je blaženik zaštitnik i u kojem se nalazi njemu posvećena kapelica. Misno slavlje predvodio je fra Ivan Crnković. Svečano je bilo i u najmlađoj župi slavonsko-brodskoga dekanata – župi bl. Alojzija Stepinca – koja je veliki dan slavila trima misnim slavljima. Na tragu promišljanja kardinala Franje Kuharića predslavitelj središnjega misnoga slavlja Đuro Zrakić u slavonskobrodskoj župi hrabrio je vjernike da je u Hrvatskoj prošlo vrijeme kada se o bl. Stepincu moralo govoriti samo šaptom. U vinkovačkim Mirkovcima također živi župa bl. Alojzija Stepinca, a osim mnogobrojnih vjernika iz raznih dijelova grada i njegove okolice, na misi je koncelebriralo šesnaest svećenika.
U predvečerje 10. veljače vjernici su ispunili đakovačku prvostolnicu na misnom slavlju koje je predvodio dr. Ivica Raguž. »Ništa ne vrijedi ni vjera ni ustrajnost ako smo oholi. Čitajte pisma bl. Alojzija dok je bio u Krašiću: ni trunka mržnje, ni trunka oholosti. On piše o svojim slabostima i poziva na obraćenje. Piše kako smo slabi i ne možemo Gospodinu dati ništa veliko osim ‘trunka’ ljubavi«, misao je iz homilije koja je posebno odjeknula đakovačkom katedralom. Ispred ambona bila je izložena relikvija i slika blaženoga Alojzija, a pred njima su se na kraju misnoga slavlja okupljeni vjernici molili za Stepinčevo proglašenje svetim.
Spomena na bl. Alojzija Stepinca 10. veljače nije nedostajalo ni u Varaždinskoj biskupiji, još jednoj među hrvatskim biskupijama čiji je blaženik suzaštitnik. Vjernici Varaždinske biskupije o blaženikovu su se blagdanu okupili u varaždinskoj katedrali, gdje je misno slavlje predvodio biskup Bože Radoš u zajedništvu s predsjednikom HBK-a zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem, koji je izrekao prigodnu homiliju, te varaždinskim biskupom u miru Josipom Mrzljakom. Katedrala je bila ispunjena vjernicima, a osim trojice biskupa u misi je sudjelovalo sedamdesetak svećenika Varaždinske biskupije. U homiliji je nadbiskup Puljić istaknuo da je život bl. Alojzija Stepinca »poruka Istine i dobrote, poruka vjernosti Bogu, Crkvi, čovjeku, poruka ljubavi prema svojemu narodu«. Potaknuo je okupljene da otkriju u bl. Alojziju Božji dar hrvatskomu narodu.
U Lepoglavi u župi Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije središnje misno slavlje, kojemu je prethodila i sadržajna trodnevna priprava, predvodio je pavlin p. Gaudencije Vito Spetić. Prigodna homilija bila je nadahnuta dnevničkim zapisima Stepinčeva supatnika, krašićkoga župnika Josipa Vranekovića. U opisivanju svoga položaja hrvatski je blaženik bio rječit, nerijetko i dovitljiv, pa je propovjednik tako istaknuo da je Stepinac često ponavljao: »Mogu me slomiti, ali me ne mogu saviti«, što je misao koja i današnjim ljudima govori da sa zlom i sa Zlim ne može biti kompromisa, rekao je o. Spetić. Nema manje ili veće zlo. Zlo je jednostavno zlo. Mogu nas lomiti ljudi, vremena, ali ne smijemo se »saviti pod grijehom«, tumačio je o. Spetić.
Osim velike svečanosti pred zagrebačkom prvostolnicom i u blaženikovoj rodnoj župi u Krašiću, vjernici su se o Stepinčevu okupljali na svečanim misnim slavljima u raznim dijelovima grada i njegove okolice, posebno u župama koje je hrvatski blaženik osnivao kao nadbiskup. Hrvatskoga blaženika na poseban se način spomenulo i Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, koje Stepinca štuje i kao svoga nebeskoga zaštitnika. U sveučilišnoj kapelici 10. veljače u 14 sati molitvom i duhovnim nagovorom upriličena je ura preminuća. Stepinčevo je svečano proteklo i u karmelu u Mariji Bistrici te u karmelu u Brezovici. Svečanim misnim slavljem koje je 10. veljače predvodio vojni ordinarij Jure Bogdan u karlovačkoj vojarni »Petar Stipetić« proslavljen je ujedno Dan vojne kapelanije »Blaženi Alojzije Stepinac«.
Posebno je živo bilo i u Sisačkoj biskupiji, u kojoj je bl. Stepinac također suzaštitnik biskupije. U Budaševu, u župi bl. Alojzija Stepinca, misno slavlje o Stepinčevu predvodio je sisački biskup Vlado Košić. »Proroci su uvijek beskompromisno naviještali Božje riječi, ali su zato bili i progonjeni i ubijani, nesmiljeno ih je odbacivao i monarh i narod. Zašto? Jer su pozivali narod na vjernost Bogu koji ih je izveo iz ropstva egipatskoga, a oni su se odvraćali od njega i štovali krive bogove. Nije li i bl. Alojzije naš suvremeni Ilija koji grmi i poziva naš narod na vjernost Kristu, usprkos svim krivim bezbožničkim ideologijama? Ali zato ga i progone. Kao što se nije bojao zamjeriti nacizmu i komunizmu, ni danas se ne sviđa novovjekim ‘izmima’ koji ga nemilo progone«, istaknuo je u homiliji biskup Košić.
Po završetku misnoga slavlja pobjednici literarnoga natječaja »Tko je za mene Alojzije Stepinac«, u organizaciji udruge »Radost« iz Budaševa, pročitali su okupljenima svoje radove. Dan ranije, 9. veljače, izložba likovnih i literarnih radova s natječaja bila je postavljena u Velikom kaptolu. Na natječaju je ukupno sudjelovalo 25 literarnih i 80 likovnih radova, a ovogodišnja je novost i nagrada za radijsku emisiju u duhu bl. Alojzija Stepinca. Priznanje za svoju radijsku emisiju dobili su učenici Ana Pernar, Pavao Mužek i Domagoj Pernar pod mentorstvom nastavnice hrvatskoga jezika Dubravke Granulić. U zajedništvu s biskupom Košićem svoga zaštitnika bl. Alojzija Stepinca slavila je 13. veljače i župa Kutinska Slatina.
Svetački žar bl. Alojzija Stepinca tinjao je i Riječkom nadbiskupijom i biskupijama koje čine cjelinu Riječke metropolije. Misno slavlje u riječkoj prvostolnici predvodio je njezin rektor Matija Matičić. U župama sv. Bernarda u Funtani i sv. Martina u Vrsaru, koje rese bočni oltar u čast blaženika, i Istra se uključila u proslavu lika i djela Alojzija Stepinca. Hrvatskoga kardinala mučenika svečano se spomenuo i otok Krk, gdje je u krčkoj katedrali misno slavlje 10. veljače predslavio biskup Ivica Petanjak. Kad je netko uvjeren u istinu evanđelja i kad zna da izvan toga ne postoji nikakva druga istina koja bi bila jača i veća od ove, onda može sve, pa i prihvatiti i podnijeti mučeništvo, tumačio je krčki biskup i dodao: »U svjetlu današnje riječi Božje možemo veoma dobro spoznati i razumjeti sav život blaženoga Alojzija Stepinca, kao kršćanina vjernika i kao hrvatskoga rodoljuba.«
Stepinčevo je svečano proslavljeno i u ogulinskoj župi bl. Alojzija Stepinca, gdje je misno slavlje predvodio župnik Krasna i Kutereva te rektor svetišta Gospe Krasnarske Stipe Zeba. Živjeti za drugoga čovjeka bio je smisao njegova života. Upravo toga danas nedostaje u nas Hrvata, ali i zapadne civilizacije koja se odriče Boga. Sve je teže prihvaćati Božju volju i odgovarati zadaćama služenja. Zato vjernike treba hrabriti, treba imati razuma i razboritosti, ne bojati se žrtve i samoodricanja, u čemu nam je uzor bl. Alojzije Stepinac. Pozvani smo izgarati i u drugom čovjeku prepoznati Boga«, rekao je Zeba u homiliji.
Gospićko-senjski biskup Zdenko Križić o Stepinčevu je pohodio Zadarsku nadbiskupiju, gradsku župu Bili Brig, koja je inače prva župa u Hrvatskoj posvećena bl. Stepincu. Predvodeći večernje misno slavlje, biskup Križić aktualizirao je lik hrvatskoga blaženika riječima: »Već kao student i mladi svećenik, usprkos svim obvezama, stigao je svaki dan, osim Časoslova, moliti i sva tri otajstva krunice. Molitva je za njega bila slušanje Boga, razgovor s njim i istinsko prijateljstvo s Bogom. Stepinac preporučuje svima i moli sve da gaje prijateljstvo s Bogom kroz molitvu, jer tu će nalaziti svjetlo i snagu na svom životnom putu. ‘Ako te svi ostave, Bog te nikad ne će ostaviti’ stalno je govorio.« Prijepodnevno misno slavlje u istoj je župi predvodio rektor Nacionalnoga svetišta u Mariji Bistrici Domagoj Matošević, koji je u propovijedi kardinala Stepinca opisao kroz četiri krjeposti: »uvijek je konkretno bio uz ljude koji pate, imao je vizije, osmislio je svoju patnju i bio je čovjek molitve«.
U Šibenskoj biskupiji, u Srimi nedaleko od Vodica, u župi kojoj je bl. Stepinac nebeski zaštitnik, biskup Tomislav Rogić predvodio je misno slavlje, u kojem su osim domaćih vjernika sudjelovali i brojni hodočasnici iz raznih dijelova šibenskoga kraja. »Kad kažemo naš zagovornik na nebu, pred Božjim licem, pred Svevišnjim, to znači da smo uvjereni da je svojim životom bio odraz Božje ljubavi na zemlji. Da je čistom savješću služio Gospodinu, njegovu riječ naviještao i živio, da se uspješno – po Božjoj milosti i vlastitom predanju – nosio s križevima života u doista teškim vremenima i uvijek ostao na Božjoj strani«, poručio je u homiliji biskup Rogić.
U srcu Dalmacije, Splitu, o Stepinčevu je posebno svečano bilo u župi sv. Ivana Krstitelja na Trsteniku, kojoj je bl. Stepinac nebeski suzaštitnik. Misno slavlje predvodio je Anđelko Kaćunko, koji je u svojoj homiliji među ostalim govorio i o aktualnostima Stepinčevih propovijedi. Nemir, razne revolucije te mržnja i zavist umjesto bratstva, rekao je Kaćunko, itekako su prisutne danas, a lijek koji nudi hrvatski blaženik jest – euharistija. Po završetku misnoga slavlja vjernici su se okupili u štovanju izloženih moći bl. Stepinca. Središnjemu je slavlju prethodila i bogata trodnevna priprava koja je osim misnih slavlja i molitve uključivala i kulturni program, duhovne nagovore, predstavljanje knjiga, priredbe…
Svečano slavlje Stepinčeva nije mimoišlo ni krajnji jug Hrvatske i njezin dragulj Dubrovnik. Misno slavlje u katedrali Gospe Velike predvodio je katedralni župnik Marin Lučić. »Svojim životom i stavom blaženik je donosio utjehu, a nije se zadovoljavao prolaznim. Promatrajući Stepinčev život, to nam može biti utjeha da je sve ovo prolazno… I komunizam kao sustav je prošao, samo Gospodin ostaje«, poručio je propovjednik. Po završetku mise vjernicima su na štovanje bile i izložene relikvije bl. Alojzija Stepinca.
