“Draga mladosti, želimo danas iz Vukovara svomu narodu i cijelomu svijetu – vašim roditeljima i vršnjacima, našim hrvatskim političarima koji su ovih dana suočeni s ozbiljnim pitanjima, izazovima i tjeskobama, poslati poruku nade i ohrabrenja koja izvire iz Božje ljubavi i dobrote objavljene u Isusu Kristu”, poručio je u propovijedi mladima đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić na 10. susretu hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru pod geslom “Krist, nada naša”, kojemu Glas Koncila, s nadnevkom od nedjelje 7. svibnja, posvećuje naslovnicu i još dvije stranice.
“Manjak državotvornosti” naslov je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića u kojemu se osvrće na sadašnju političku situaciju u Hrvatskoj, u kojoj se političari, umjesto da rješavaju sudbinske probleme koji teško pritišću hrvatsko društvo i hrvatsku državu, još jednom bave sobom, svojim položajima i zapravo ne mare što kašnjenje u rješavanju bitnih problema nužno za sobom povlači još teže njihovo svladavanje. No, krajnji mu je zaključak optimističan i pun nade: “Kakav god bio rasplet sadašnjega svjesno stvorenoga vrlo vjerojatno kontroliranoga stranačko-političkoga kaosa, Hrvatska će još jednom proći kroz skupu životnu školu i ne samo preživjeti, nego i dočekati stvarno bolje dane, ta hrvatski je narod nadživio i prebrodio puno teže i ozbiljnije krize i nevolje.”
U središnjem inetrvjuu dr. Goran Krstačić, ravnatelj zagrebačke Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju doista neočekivano i pomalo začuđujuće progovara o kaosu, što je očito već iz samoga naslova: “Iz kaosa se iščitavaju pravilnosti u nepravilnostima.” Tu svoju tvrdnju kasnije i pojašnjava riječima: “Predodžba o kaosu kakvim ga prikazuju mediji je neutemeljena, jer kaos je nešto čemu bi svi trebali težiti. Iz njega se iščitavaju pravilnosti u nepravilnosti. Kaos je uređen sustav i da bismo iz toga mogli predvidjeti, treba uočavati pravilnosti u nepravilnosti. Postoji prirodni kaos koji se ne može predvidjeti.”
“Ljudsko je stvorenje još uvijek opterećeno zlom” naslov je novoga teološkog osvrta dr. Luke Markovića, u kojemu promišlja zlo u kontekstu pojedinačne i opće ljudske povijesti, ali i u odnosu spram dobra.
Đurđica Ivanišević Lieb u svojoj stalnoj kolumni “Zapažanja” piše o nasilju i sebičnosti kod djece i mladih, kao o uzrocima i posljedicama izostanka primjerenog, pozitivnog i sustavnog odgoja.
Dr. Helena Šarac s Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb pojašnjava kako prepoznati Parkinsonovu bolest i, što je posebno zanimljivo, ističe važnost duhovne pomoći u tim slučajevima: “Učestalost i broj oboljelih od Parkinsonove bolesti povezan je sa starošću populacije i javlja se u 1 posto osoba starijih od 60 godina… Od iznimne je važnosti duhovna dimenzija i duhovna pomoć. U konačnici, ljubav i osjećaji koje oboljeli primaju od svojih najbližih nemjerljivi su u odnosu na sve druge oblike pomoći.”
Vjerničko je svjedočanstvo naslovljeno: “Sreća je što sam shvatio da je rad za Krista moj poziv”, a svjedoči Vlado Sučec, vjeroučitelj u petrinjskoj Prvoj osnovnoj školi, pastoralni vijećnik u župi sv. Lovre u Petrinji i osnivač Marijine legije u tamošnjemu gradu. On je istaknuo potrebu veće svijesti o odgovornosti svih članova Crkve.
Nova nizanka povijesnog feljtona donosi uz ostalo prosvjed nadbiskupa Stepinca zbog sramotne uvrede pape u onodobnome Saboru što je “u očitoj protivnosti s pravilima dobrog odgoja i obzira”, kako je to istaknuto u dopisu Vladimiru Bakariću, predsjedniku Vlade Federativne Hrvatske. Na to mu je predsjednik uzvratio dopisom obećavši mu razgovor kako bi se riješili svi nesporazumi, no susret se između njih dvojice nakon toga nikada nije dogodio.
U susret spomenu na žrtve Bleiburga i križnih putova Glas Koncila u novome broju donosi i priču Marija Raguža: “Zbogom Nikola!”
