Kao najsnažnije očitovanje pape Franje i Crkve uopće o ruskoj agresiji na Ukrajinu nedvosmisleno treba shvatiti najavu da će poglavar Katoličke Crkve u petak 25. ožujka Ukrajinu i Rusiju u Vatikanu posvetiti Bezgrješnomu Srcu Marijinu. Najdublje bi pogriješio svatko tko bi u tom činu vidio neku površnu pobožnost, a ne daj Bože da bi tko to shvatio tek kao molitvu »reda radi« – pogotovo ako se uzme u obzir da će istoga dana, na blagdan Navještenja Gospodinova, Papin delegat posvetu učiniti i u Fatimi, u srcu mjesta iz kojega je 1917. došao zahtjev Majke Božje da Rusiju posveti njezinu Bezgrješnomu Srcu. I to što su vatikanski mediji u sklopu najave posvete donijeli i opis Marijina zahtjeva fatimskoj vidjelici najsnažnije je očitovanje kako poglavar Katoličke Crkve vidi agresora, a kako žrtvu u krvoproliću koje pogađa Ukrajinu. »Gospa je, ukazavši se 13. srpnja 1917. godine u Fatimi, zatražila posvetu Rusije njezinu Bezgrješnomu Srcu, rekavši da će, ako taj zahtjev ne bude prihvaćen, Rusija širiti svijetom svoje pogrješke, promičući ratove i progone Crkve. Dobri će – dodala je – biti stavljeni na muke, Sveti će Otac mnogo trpjeti, razni će narodi biti uništeni«, doslovno stoji u tekstu vatikanskih medija koji najavljuje posvetu. Ako se tomu tumačenju pridoda molitva koju je papa Franjo pozvao moliti na općoj audijenciji u srijedu 16. ožujka, apsolutno više nema dvojbe: »Gospodine Isuse, rođeni pod kijivskim bombama, smiluj nam se. Gospodine Isuse, koji si umro na maminim rukama u bunkeru u Harkivu, smiluj nam se. Gospodine Isuse, koji si s dvadeset godina poslan na frontu, smiluj nam se. (…) Gospodine Isuse Kriste, Sine Božji, molimo te! Zaustavi Kainovu ruku! (…) A kad zaustaviš Kainovu ruku, pobrini se i za njega. Naš je brat. O Gospodine, zaustavi nasilje!«
Koliko god neki u odluci pape Franje da posveti Ukrajinu i Rusiju Majčinu Bezgrješnomu Srcu vidjeli političku ili diplomatsku poruku, istina je da je čin posvete zapravo posezanje za vrlo moćnim, ozbiljnim i sudbinskim duhovnim sredstvom koje su pape dosad rabili samo u izvanrednim okolnostima.
U čemu se sastoji ta moć posvete? Najbliže je tumačenje da silama zla u svijetu Papa kao Kristov namjesnik suprotstavlja silnu moć Marijine dobrote. Kad je sv. papa Ivan Pavao II. 25. ožujka 1984. posvetio čitav svijet Bezgrješnomu Srcu Marijinu, fatimska je vidjelica s. Lucija potvrdila da je upravo na takav način Majka Božja željela da se posveti svijet. Crkveno je tumačenje još iz toga doba da povjeravajući svijet Mariji, papa zajedno sa svima koji mu se pridruže slijedi Boga koji je u svojem otkupiteljskom planu sudbinu svijeta povjerio Mariji. Zašto? Budući da je njezinoj odluci bio povjeren Spasiteljev dolazak na svijet, nebeski Otac i dalje povjerava Mariji svoj naum otkupljenja. Nije li joj upravo pod križem povjerio da se u ime svega čovječanstva sjedini s Kristovom otkupiteljskom patnjom? Kako je to svojedobno protumačio sv. Ivan Pavao II., posvetom se Mariji ne izručuju samo ljudi, nego i narodi, a moć te posvete traje kroz sva vremena i obuhvaća sve ljude, narode i države, nadilazi svako zlo što ga je duh tmina sposoban pobuditi u srcu čovjeka i ljudske povijesti, zlo što ga je doista uzdignuo u naše doba.
