Pjesnik, kritičar, esejist, urednik, svećenik Mate Meštrović – rođen je 29. ožujka 1910. u Drveniku Trogirskom. Osnovnu je školu pohađao kod mjesnih župnika, a sjemenišnu i državnu gimnaziju u Splitu, gdje je studirao bogosloviju te je 1935. zaređen za svećenika. Bio je odgojitelj u splitskom Biskupskom sjemeništu, zatim župnik u Žrnovnici, Dubravi, Koprivnu i Omišu. Za vrijeme službovanja u Omišu zbog propovijedi je osuđen na pola godine zatvora, koji je od rujna 1956. do ožujka 1957. izdržao u Trogiru. U vrijeme Drugoga svjetskoga rata bio je profesor latinskoga i hrvatskoga jezika na sinjskoj državnoj gimnaziji, a nakon rata nastavnik hrvatskoga i ruskoga jezika u Biskupskoj klasičnoj gimnaziji i splitskom sjemeništu. Od 1957. do 1970. u Biskupskom ordinarijatu u Splitu bio je kurijalni bilježnik. Ujedno je od 1966. do jeseni 1969. neformalno bio urednik novopokrenutoga filozofsko-teološkoga časopisa »Crkva u svijetu«, gdje je i pisao, a od 1970. do 1980. urednik je »Vjesnika Splitsko-makarske nadbiskupije« te više godina suurednik Biblioteke »Buvina«.
Istodobno je tada radio kao nastavnik hrvatskoga i neko vrijeme latinskoga jezika u Nadbiskupskoj gimnaziji u Splitu. Umro je u Splitu 18. lipnja 2000.
»Don Mate je bio poklonik knjige, po naravi estet… Bio je ne samo rođeni lirik, tankoćutan pjesnik i senzibilan estetičar… nego i izvanredan stručnjak, vrstan filolog i meritoran kritik« (D. Šimundža) tražeći da djelo ostvari »koegzistenciju lijepoga, dobroga i istinitoga« (N. Mihanović) ili, kako je sam napisao: »Kritik treba da bude vrtlar književnosti.« Godine 1928. javio se pjesmama u stihu i prozi u »Luči«, a potom u brojnim katoličkim i građanskim listovima i časopisima. Iako nije završio kroatistiku, bio je izvanredan lektor pa je često pisao o raznim jezičnim pitanjima. Dio njegovih književnih kritika i jezikoslovnih članaka tiskan je u odličnoj knjizi »Nebit i kaos i druga strana« (1986.).
Poezija mu je nježna, suptilna, zaokupljena pejzažima i životom duše. Često poseže za motivima života ljudi svoga zavičaja, kako na standardnom hrvatskom jeziku tako i na rodnoj čakavštini. Vrijedilo bi sva njegova djela sabrati i tiskati. (L)
