DVA SLAVLJA USKRSA IZBJEGLIH UKRAJINSKIH GRKOKATOLIKA »Želimo svima mir u srcima, obiteljima, mir u Ukrajini«

Objavio
Ines Grbić
-
Snimila: I. Grbić | Uskrsne običaje u Ukrajini i grkokatoličkoj liturgiji Svetoga Trodnevlja opisuje Ukrajinka Natalija Vulehyn
Izbjegla Natalija Vulehin opisuje uskrsne običaje grkokatolika u Ukrajini

Po svoj prilici raseljeni i izbjegli grkokatolici Ukrajinci koji su stigli u Hrvatsku Uskrs će ove godine slaviti – dvaput. Naime, treće travanjske nedjelje kada se po gregorijanskom kalendaru slavi Uskrs oni će se pridružili slavlju rimokatolicima u Hrvatskoj, no tjedan dana kasnije povezat će se sa svojom ratom pogođenom zemljom, iz koje su bili primorani pobjeći, koja Uskrs slavi prema julijanskom kalendaru – ove godine 24. travnja, a i željeno iščekuje uskrsnuće i pozdrav uskrsnuloga Krista za svoju zemlju: »Mir vama.«

Zahvala dobročiniteljima

Među izbjeglima iz Brodija, grada u Ljvivskoj oblasti, jest i Natalija Vulehin koja se zbog rata privremeno nastanila u Selinama kod Zadra u kući dobročiniteljice Grete i Mirka Jusupa. Supruga je grkokatoličkoga svećenika Viktora, koji je ostao u pastirskoj službi u Ukrajini, s kojim je u braku 20 godina i imaju dvoje djece: kćer Dariju (20) i sina Mihajla (13).

»Na Veliki tjedan prije Uskrsa u Hrvatskoj jako nam je teško jer nismo zajedno u Ukrajini, gdje je ostala naša obitelj, rodbina, prijatelji, kuća, naš dom.

Muka našega Gospodina ne može se usporediti s mukom koju kao narod sada proživljavamo

U mislima smo sa svima u Ukrajini. Ovdje nam je jako lijepo, a nismo bili znali kamo idemo i kako će to izgledati u izbjeglištvu. Domaćini u Selinama velikodušni su, neizmjerno hvala svim dobrim ljudima koji nam pomažu. Nema dovoljno riječi kojima možemo izraziti zahvalnost za sve dobro koje primamo u Hrvatskoj«, kaže Natalija, brišući suze, te ističe kako je htjela ostati uz supruga u Ukrajini i već se htjela i vratiti iz Hrvatske u svoj dom, ali njezin je suprug moli za još strpljivosti. U Hrvatsku je došla i kao požrtvovna pratnja, da pomogne svojoj sestri Mariji koja je s troje djece (od 9 mjeseci te 9 i 12 godina) također s njom u kući u Selinama.

Hristos voskres

Obitelj Vulehin redovito sudjeluje u svim pobožnostima u rimokatoličkoj crkvi u Selinama. Tamo im ništa materijalno ni duhovno ne nedostaje. Ipak, to je nedostatno u odnosu na njihov dom, ukorijenjenost u rodnoj zemlji, sjedinjenost sa suprugom, obitelju i svime što život čovjeka čini ispunjenim i bogatim – biti sa svojima, u toplini svoga doma, živjeti običaje svoga života.

»Blagoslovljeni smo boravkom u Selinama, ali nedostaje mi naš dom, da smo u našoj zemlji. Želim blagoslov svim ljudima.

Ljudi u Ukrajini ne umaraju se od duge molitve kada bogoslužje za Uskrs dugo traje. To je osjećaj velikoga blagdana i svi čekaju taj jedan dan u godini da mogu proživjeti uskrsno bogosluženje

Želim svima mir u srcima, obiteljima, mir u Ukrajini. Sve nam je tamo ostalo, razdvojena sam od supruga, svoga tate, ali muka našega Gospodina Isusa Krista neusporediva je s ičim. Muka našega Gospodina ne može se usporediti s našom mukom, s time što kao narod trenutačno proživljavamo. Isus je svojom smrću otkupio sve naše grijehe i dao nama ljudima spasenje. Isusova je žrtva neusporediva s ičim što mi ljudi proživljavamo, koliko god nam bilo teško.«

Više od življenja grkokatoličkih običaja i bogate crkvene tradicije Istoka, našoj sugovornici najviše nedostaju članovi obitelji, njezin suprug, čijemu je crkvenomu služenju potpora. No unatoč svemu, radosno je za čitatelje Glasa Koncila kliknula: »Hristos voskres!« A uslijedio je i odgovor: »Voistinu voskres!«

Bogata crkvena uskrsna tradicija Istoka
Uskrsne običaje u Ukrajini i grkokatoličkoj liturgiji svetoga trodnevlja opisuje Natalija Vulehin. Ukrajinski grkokatolici, pa i naša sugovornica, jako drže do posta. Mnogi poste tri puta tjedno tijekom cijele godine. I to pokazuje vjerničku čvrstoću ukrajinskih ljudi i Natalije kojima je svakodnevni pozdrav u komunikaciji: Slava Isusu Kristu!
Veliki četvrtak: Posvećivanje antiminsa
Bliža priprema za Uskrs u Ukrajini počinje na Veliki četvrtak. Na Veliki četvrtak ili Čisti četvrtak svaka grkokatolička domaćica u Ukrajini ujutro počinje peći pasku – slatki kruh u koji se stave grožđice, polije ga se bjelanjkom i na njemu napravi lijep ukras. Navečer se u crkvama na Veliki četvrtak u Ukrajini služi večernja s liturgijom sv. Bazilija Velikoga. Za vrijeme obreda na toj večernjoj vladika pere noge svećenicima i posvećuje miro (sveto ulje) koje se posvećeno predaje svećenicima da ga ponesu svojim župama.
Osim posvećenja mira, na Veliki četvrtak vladika posvećuje i antimins. To je platno s ikonom mrtvoga Isusa Krista i potpisom biskupa na kojem se smije služiti liturgija. To je znak zajedništva s biskupom, da je slavlje liturgije utemeljeno na biskupskom apostolskom naslijeđu. Za vrijeme liturgije svećenik prostre antimins na oltar i na njemu služi. Svećenici mogu služiti liturgiju samo na antiminsu s potpisom biskupa, što je povezano s apostolskim nasljedstvom i Kristovim utemeljenjem svećeništva na Veliki četvrtak.
Navečer na Veliki četvrtak služi se i jutarnja Velikoga petka muke Gospodina našega Isusa Krista. Za vrijeme te jutarnje svećenik čita 12 ulomaka evanđelja. Odnosno to je muka našega Gospodina podijeljena u 12 poglavlja. Za čitanje svakoga ulomka evanđelja svećenik mijenja odijelo, odijeva ruho druge boje. Za to vrijeme vjernici u rukama drže upaljene svijeće čiji plamen prati navještaj svakoga evanđelja, a svijeće nakon završenoga obreda nose kući.
Veliki petak: Ikona mrtvoga Krista
Na Veliki petak, Ukrajinci ga zovu Strasni petak, odnosno, Petak Muke, u crkvi se služi liturgija carski časovi ili veliki časovi. To su mali dnevni časovi Časoslova s prvim, trećim, šestim i devetim časom, s dodatnim psalmima i čitanjima.
Nakon velikih časova je večernja, za vrijeme koje svećenik iz svetišta gdje je oltar u crkvu iznosi plaštanicu. Plaštanica je vezeno platno na kojem je ikona mrtvoga Krista. To platno nosi se na Kristov grob nasred crkve, a potom svećenik s plaštanicom u ophodu obilazi oko crkve.
Plaštanica bude obasuta mnoštvom latica ruža. Svatko tko dođe poljubiti plaštanicu ponese laticu cvijeća kući. Nakon obilaska oko crkve svećenik unosi plaštanicu u crkvu, gdje bude pripremljen Božji grob, koji je okićen mnoštvom cvijeća, i na grob stavi plaštanicu. Crkva je otvorena cijelu noć, tako da ljudi mogu doći u crkvu, pomoliti se i bdjeti u molitvi spomena na Isusovu smrt i čašćenja njegove muke.
»Na Veliki petak ljudi u Ukrajini ne rade. Ništa taj dan ne radi jer to je dan sjećanja na Isusovu smrt i dan poštovanja Isusa u grobu«, ističe Natalija. Navečer na Veliki petak služi se jeruzalemska jutarnja u kojoj sudjeluju svi vjernici u crkvi, u znak poštovanja Isusa koji leži u grobu.
Velika subota: Razlika između pisanke i krašenke
Na Veliku subotu vjernici u Ukrajini počinju pripremati svečanu košaricu za uskrsni blagoslov jela, pripovijeda sugovornica. U košaricu stave pasku koju su pekli na Veliki četvrtak, jaja, meso, sir, hren te svijeću koju upale kad imaju blagoslov jela. U Ukrajini postoje jaja kao pisanka (ona su ispisana i nacrtana) i kao krašenka, koja su ukrašena. Jaja krašenka kuhaju u različitim bojama. Neka jaja ukrašavaju se nanošenjem voska od svijeća. To je dugotrajan proces fine izrade.
Košarice s pashalnim jelom pretežno se blagoslivljaju u subotu poslijepodne, a u nekim župama i nakon svete liturgije na Uskrs. Sa svojim košaricama u subotu popodne ljudi budu u crkvi i u redu ispred crkve, a svećenik ide od osobe do osobe i blagoslivlja jelo. Tako se čini i u nedjelju Uskrsa. Kada se kući donese blagoslovljeno jelo, ljudi ga ne jedu u subotu, nego ga stave u sobu i čeka se do nedjelje, dok se ne vrate sa svete uskrsne liturgije. Po dolasku iz crkve na Uskrs mogu jesti blagoslovljeno uskrsno jelo.
Uskrs: Obredne pjesme o uskrsnuću
Na svetkovinu Uskrsa bogoslužje u Ukrajini počinje nad Isusovim grobom, a plaštanica se nosi natrag na oltar, što je simbol da je Isus uskrsnuo. Na toj plaštanici služi se liturgija 40 dana, do svetkovine Uzašašća Gospodinova. Tijekom toga obreda plaštanicu koju je iznosio na Veliki petak svećenik uzima iz Božjega groba i unosi je u svetište, gdje je stavlja na oltar. Slijedi uskrsna jutarnja, a zatim sveta uskrsna liturgija.
Nakon završetka uskrsne liturgije ispred crkve ljudi se pozdravljaju u blagdanskom ozračju, čestitaju međusobno Uskrs, daruju se krašankama i pisankama. Obitelji doma blaguju blagoslovljeno jelo. Vjernici poslijepodne na Uskrs, osobito djeca i mladi, idu u crkvu, a oko crkve pjevaju razne uskrsne pjesme koje govore o Kristovu uskrsnuću, ali i o dolasku proljeća. To su obredne pjesme u Ukrajini.
Liturgija u Ukrajini, pogotovo uskrsna, traje tri sata. Ide se na Isusov grob, moli se uskrsna jutarnja, služi liturgija, pjeva zbor. »Ljudi u Ukrajini ne umaraju se od duge molitve kada bogoslužje dugo traje za Uskrs i Božić. To je osjećaj velikoga blagdana i svi čekaju taj jedan dan u godini da mogu proživjeti uskrsno bogosluženje«, ističe s. Veronika Galatan, bazilijanka, kojoj zahvaljujemo na prijevodu Natalijina svjedočanstva s ukrajinskoga jezika. U Ukrajini uskrsni blagdani traju tri dana. Uskrsni ponedjeljak u Ukrajini zove se i Ponedjeljak kada se umivaju vodom.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA