U stručnoj literaturi blagost/ugodnost stoji nasuprot antagonizmu koji se u jače izraženu obliku opisuje kao nepomirljiva proturječnost, protivljenje, neprijateljski odnos, suparništvo, suprotnost i oprječnost. Više se istraživanja slaže da se oni s visokim stupnjem antagonizma ističu u sljedećem: lako postanu neprijateljski raspoloženi i razdražljivi, imaju potrebu za suprotstavljanjem, napadanjem ili kažnjavanjem, nepovjerljivi su, nemaju osnovno poštovanje za druge, isključuju ili omalovažavaju pojedince koji im se ne sviđaju ili one koje smatraju inferiornima, hladni su, prezrivi, bezosjećajni i arogantni. Takve osobe često bez valjana razloga proturječe drugima te su napadački i osvetnički raspoložene, koriste se cinizmom i bezobzirnošću te ne pokazuju spremnost za suradnju.
Blagost/ugodnost odnosi se na prosocijalno ponašanje koje uključuje altruizam, povjerljivost i skromnost. Osobe s izraženim tim faktorom osobnosti »brižne su prema drugima, pružaju im potporu i utjehu, naglašavaju pozitivne osobine kada pričaju o nekome te su spremnije na suradnju, za razliku od onih koji se nalaze na drugom polu, koji su više orijentirani na sebe, neljubazni, emocionalno ‘hladni’ te više ulaze u sukobe s drugima«. Usput, u nekim istraživanjima pokazala se povezanost niske blagosti/ugodnosti i rizika za kardiovaskularne bolesti, kao i maloljetničke delinkvencije i interpersonalne probleme.
Pokušavajući objasniti zašto se ljudi ponašaju na određene načine te koji je uzrok razlika u njihovu ponašanju, psiholozi su se usmjerili na strukturu osobnosti te otkrili pet faktora koji objašnjavaju velik dio različitosti ljudskoga mišljenja, osjećanja i ponašanja.
Goldberg ih je nazvao »pet velikih« (Big Five). Sličnih pet faktora pronađeno je i u većini studija provedenim u drugim kulturama, uključujući i Hrvatsku, a to su: ekstrovertiranost/introvertiranost, ugodnost/blagost, savjesnost, emocionalna nestabilnost poznata kao neuroticizam, a peti faktor nazvan je intelekt / otvorenost prema iskustvu.
Ekstrovertiranost uključuje osobine poput društvenosti, pričljivosti i asertivnosti, tj. aktivnoga zauzimanja za svoja prava u komunikaciji s drugima. Drugi pol toga faktora je introvertiranost, s osobama koje možemo opisati kao rezervirane, sramežljive, povučene i slično. Jedan je faktor i savjesnost, a obuhvaća kontrolu impulsa i ponašanja poput promišljenoga djelovanja, poštovanja društvenih norma i pravila, učinkovitu organiziranost i postavljanje prioriteta.
Četvrti faktor naziva se emocionalna nestabilnost, poznata kao i neuroticizam. Osoba niske emocionalne stabilnosti ili visokoga neuroticizma obično se opisuje kao anksiozna, nervozna, napeta ili tužna, a radi se o osobama koje teže prihvaćaju životne promjene te su općenito osjetljivije na stres. Peti faktor u modelu »pet velikih« interpretira se kao intelekt, kao otvorenost prema novim iskustvima. Sadrži maštovitost, kreativnost, originalnost, umjetničke sklonosti i otvorenost prema novim iskustvima, pa tako stoji nasuprot krutosti i ograničenim interesima i usmjerenostima.
Iz knjige »Kako steći vrline koje ljudi (u drugih) najviše vole«
koja ove godine izlazi iz tiska u nakladi Glasa Koncila
