Postoje brojne polemike o utjecaju primjene kozmetičkih proizvoda na zdravlje organizma povezane s djelovanjem različitih spojeva koji se nalaze u kozmetičkim proizvodima poput parabena, ftalata, triklosana, aluminija, fotoprotektivnih sredstava u kozmetici i mnogih drugih. Oko interpretacije rezultata znanstvenih istraživanja povezanih sa štetnošću nekih kozmetičkih proizvoda postoje različiti prijepori, no činjenica je da je koža organ koji upija otrove izvana i iznutra. Koža je ogledalo unutarnjega stanja organizma pa će se problemi alergija, intolerancija na hranu, problem rada crijeva, stres, hormonalni poremećaji i brojni drugi zdravstveni problemi reflektirati na koži u obliku crvenila, upala, akna, suhoće i brojnih drugih. No događa se i obrnuti proces preko kože, pri čemu upijeni sastojci preko kože ulaze u krvotok te se transportiraju do unutarnjih organa. Stoga se mogu pronaći i savjeti o njezi kože u kojima se navodi: »Ne stavljate ništa na kožu što ne biste mogli pojesti.« Iako se taj savjet može činiti pretjeranim, važno je biti oprezan s upotrebom kozmetičkih proizvoda jer oni su neizostavan dio svakodnevne uporabe. Zbog čega je to važno? Koža je najveći organ u ljudskom tijelu i kod čovjeka prosječne visine sadrži oko 18 posto težine tijela i oko 1,7 kvadratnih metara površine tijela. Uloga je kože u prvom redu zaštitna jer štiti organizam od sveprisutnih štetnih utjecaja mehaničkih, kemijskih i bioloških. No, osim zaštite, njezina je uloga višestruka poput termoregulacijske, osjetilne i metaboličke, a među ostalim koža ima vrlo važnu funkciju u imunosnim procesima organizma jer sadrži niz staničnih komponenata imunosnoga sustava koje čine keratinociti, Langerhansove i ostale dendritičke stanice, limfociti, monociti, makrofagi, mastociti, granulociti (eozinofili, bazofili i neutrofili) te vaskularne i limfatičke endotelne stanice.
Kozmetički proizvodi mogu imati štetno djelovanje na ljudski organizam iz različitih razloga. Osim neadekvatnoga kvalitativnoga sastava kozmetičkoga proizvoda i toksikološkoga profila tvari koje sadrži, razlozi štetnosti mogu biti i kemijska svojstva proizvoda koja su povezana s rokom upotrebe i načinom skladištenja, mikrobiološka ispravnost te način i količina primjene. Stoga je za sigurnost primjene kozmetičkih proizvoda važno uvijek pažljivo pročitati deklaracije sa sastavom te obratiti pozornost na sva upozorenja za uporabu. Na primjer, na uputama krema za depilaciju jasno je naznačeno kako se provodi test prije upotrebe kreme u kojem se utvrđuje moguća preosjetljivost. Slično je i s nekim drugim proizvodima kao što su boje za kosu i slično. U uputama kozmetičkih proizvoda postoje i razne druge preporuke poput onih koje upozoravaju da se određeni proizvod u nekih osoba ne primjenjuje. Na primjer vitamin A (retinol) koji je čest sastojak »anti-age« krema te se učestalo primjenjuje u dermatologiji i kozmetologiji metabolizira se u retinoičnu kiselinu koja ima štetno djelovanje na plod pa se ne preporučuje primjenjivati u trudnoći, kao i sastojci s raznim eteričnim uljima koja mogu potaknuti krvarenje ili promjene u DNK molekuli. Nadalje, zbog mogućnosti kontaminacije, odnosno ulaska štetnih mikroorganizama u kozmetički proizvod, važno je zatvarati poklopce/čepove na proizvodima kada nisu u uporabi. U postizanju mikrobiološke ispravnosti proizvoda potrebno je nanositi proizvode čistim rukama ili aplikatorom koji treba redovito prati nakon uporabe sapunom, deterdžentom ili blagim šamponom te upotrebljavati potpuno čist i suh aplikator. Nadalje, treba izbjegavati dijeljenje osobnih kozmetičkih proizvoda s drugim ljudima. Osim toga, istek roka valjanosti, kao i držanje proizvoda na suncu ili u blizini izvora topline, može znatno promijeniti kemijsku strukturu kozmetičkoga proizvoda i uzrokovati neželjene učinke. Kako bi se spriječile neželjene interakcije, kozmetičke preparate nikada ne treba razrjeđivati s vodom niti ih miješati s drugim proizvodima, osim ako je u uputi posebno navedeno.
