U niz znanstvenih, kulturnih i duhovnih događanja oko kojih su se hrvatski građani okupljali uz godišnjicu vukovarske i škabrnjske žrtve ugradilo se i Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu na kojem je u srijedu 16. studenoga svečano predstavljen zaključak istraživačkoga projekta »Herojski Vukovar: Povijest grada i život Vukovarki i Vukovaraca tijekom 30 godina«. No osim pojedinosti samoga projekta, povijesnih razmatranja te brojidbenih podataka vezanih uz vukovarsko stradanje, govornici na svečanosti odaslali su i nekoliko poruka koje imaju snažnu aktualnost i za današnje hrvatsko društvo.
Projekt »Herojski Vukovar« 2020. godine pokrenulo je Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti »Croatica« s ciljem da se unutar jedinstvenoga istraživačko-nakladničkoga pothvata obuhvati cjelokupni fenomen Vukovara. Tako je projekt osim neposredne agresije na Vukovar zašao i u razdoblje sredine osamdesetih te rekonstruirao događaje koji su prethodili strahovitom vojnom razaranju hrvatskoga grada na Dunavu. Nadalje, osim zbivanja u gradu 1991. projekt je obuhvatio i razdoblje srpske okupacije do 1998. godine te dva desetljeća povijesti Vukovara nakon mirne reintegracije. U projektu je sudjelovalo gotovo 40 hrvatskih znanstvenika, među kojima su imena ne samo vodećih stručnjaka za razdoblje Domovinskoga rata i novije hrvatske povijesti, nego i brojni sociolozi, komunikolozi, demografi, pravnici, teolozi, muzejski djelatnici i arhivisti, čime je cjelokupni projekt dobio i multidisciplinarne perspektive.
Osim društva »Croatice« i HKS-a, institucijski podupiratelji projekta »Herojski Vukovar« bili su i Institut »Ivo Pilar« te Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata. Rezultati dvogodišnjih istraživanja objavljeni su u dvosveščanom djelu »Herojski Vukovar«, koje je predstavljeno u sklopu svečanosti na HKS-u.
Uvodnu riječ u »auli magni« HKS-a uputio je rektor prof. dr. Željko Tanjić. »Ovaj je projekt važan zato što godine prolaze i dolaze nove generacije. Istina i činjenice o onom što se događalo u vrijeme Domovinskoga rata i u Vukovaru ostaju nepromijenjene, no njih treba još istraživati, treba ih ugrađivati u našu kulturu, znanost i u naša sveučilišta kao nadahnuće i poticaj za buduće generacije«, rekao je među ostalim rektor Tanjić. Pojedinosti dvaju svezaka predstavili su ravnatelj Instituta »Ivo Pilar« prof. dr. Željko Holjevac, istraživačica Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata dr. Ana Holjevac Tuković te nastavnik s Odjela za povijest HKS-a izv. prof. dr. Ivica Miškulin.
Govoreći o pojedinostima dviju knjiga, izv. prof. dr. Miškulin podsjetio je da agresiju na Vukovar treba tumačiti u kontekstu srbijanskoga imperijalnoga pothvata uz koji se otvoreno svrstala i JNA, čime je, uvjetno rečeno, ta vojska izvršila i izdaju Jugoslavije. Kao poseban doprinos projekta »Herojski Vukovar« spomenuo je otvaranje pitanja tragedije prognanika, koja je dosad bila relativno neistražena u povijesnim istraživanjima, a riječ je o ljudima koji su proživjeli najstrašniju bitku Domovinskoga rata, zatim bili brutalno istjerani iz svoga grada i, na kraju, najdulje među hrvatskim prognanicima čekali povratak svojim domovima. Osim toga, u dvosveščanoj se knjizi mogu pronaći i dokazi o, kako ih je nazvao izv. prof. dr. Miškulin, »zaboravljenim zločinima Domovinskoga rata«, odnosno o zločinima počinjenim nad nesrpskim stanovništvom na okupiranim teritorijima nakon Sarajevskoga primirja iz siječnja 1992. godine. Riječ je o više stotina ubijenih i nekoliko tisuća istjeranih ljudi s okupiranih dijelova, naveo je izv. prof. dr. Miškulin, uz napomenu da su se ti zločini zbivali u vrijeme prisutnosti UN-ovih snaga. Rat na istoku Hrvatske i u Vukovaru završio je sa svojevrsnim paradoksom jer je hrvatska strana izabrala mirnu reintegraciju, iako je nakon uspješnih operacija »Bljesak« i »Oluja« imala snagu i volju za vojno oslobođenje tih prostora. Mirna reintegracija ima svoje cijene i posljedice koje se osjećaju i danas, no predsjednik Franjo Tuđman, podsjetio je izv. prof. dr. Miškulin, odlučio je da je rat bolje riješiti mirom jer u vojnim djelovanjima uvijek netko pogiba. To su mirovne zasluge koje se mogu mjeriti i s onim zaslugama koje su ranije u povijesti nagrađivane Nobelovom nagradom za mir, dodao je izv. prof. dr. Miškulin.
Na tragu tematike kojom se bavio projekt »Herojski Vukovar« na svečanosti je izlaganje održao i ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata prof. dr. Ante Nazor. U njegovu je fokusu bilo informacijsko ratovanje koje je protiv Vukovara i Hrvatske vođeno neposredno u vrijeme srpske vojne agresije, a u različitim je aspektima nastavljeno i danas. Nakon što je raskrinkana zloglasna operacija »Labrador« koja je demokratski izabranu vlast u Zagrebu pred međunarodnom javnošću trebala prikazati kao profašističku, inicijativu u propagandnom ratu u početnim fazama agresije protiv Hrvatske preuzima skupina srpskih obavještajaca u operaciji »Opera«.
Demokratsko vodstvo u Hrvatskoj, pojasnio je prof. dr. Nazor, skupina »Opera« nastojala je predstaviti kao izdajničko i kao suradnike stranih obavještajnih struktura, čime se nastojalo kompromitirati cjelokupni sustav vlasti. Posebno se ciljalo potaknuti regionalizme i stvoriti sukob unutar hrvatskoga korpusa. Inozemnoj javnosti plasirane su lažne informacije, poput fotografija tijela hrvatskih civila i vojnika ubijenih u Vukovaru koje su predstavljene kao dokaz »ustaških zločina«, naveo je dr. Nazor te upozorio da se sličnim metodama informacijskoga ratovanja i danas služe različite organizacije u Srbiji, među kojima je naveo beogradski »trust mozgova« »Savet za strateške studije« te tzv. dokumentacijski centar »Veritas«. Na tragu takvih propagandnih nastojanja i do hrvatske su javnosti dopirale teze poput »prodaje Vukovara« u prijelomnim trenutcima opsade grada, upozorio je prof. dr. Nazor. Tako se prije nekoliko godina u jednom regionalnom visokotiražnom dnevnom listu pojavila laž da je hrvatska strana uoči početka agresije na Vukovar ubila desetak uglednih predstavnika srpske zajednice, rekao je ravnatelj Memorijalnoga centra Domovinskoga rata. »Branitelji nisu mogli obraniti grad od višestruko brojnijega i naoružanijega agresora. Zapravo je fascinantan podatak da su branitelji toliko dugo odolijevali napadima. Vukovar je bio dio ukupnoga ratišta, a rat se vodio na svakom kraju Hrvatske, pa i obranu Vukovara ne možemo razumjeti ako nemamo pred sobom cjelinu rata. Obrana Vukovara fenomen je koji je rijetko viđen u povijesti modernoga ratovanja. Ni jedna vojna doktrina ne smije izostaviti ulogu motivacije vojnika i domoljublja«, zaključio je prof. dr. Nazor.
