Umjetnine koje je za života u Rimu i kasnije, djelujući u Zagrebu, prikupljao biskup Kokša danas se čuvaju na zagrebačkom Kaptolu te u sjemeništu na Šalati, a o njima se skrbi Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Predstojnik Ureda za kulturna dobra dr. Vlado Mikšić u razgovoru za Glas Koncila rekao je da je zasad popisano više od 1300 djela koja čine zbirku biskupa Kokše, a napomenuo je da to nije konačan broj djela.
»Zagrebačka nadbiskupija u svojoj je povijesti u svakom razdoblju imala nekoga kolekcionara ili poznatoga erudita. Postoji opasnost da nakon nekoga vremena njihova djela padnu u zaborav. Upravo zato, da zbirka biskupa Kokše ne bi ostala u zaboravu, iskoristili smo kao povod 100. obljetnicu njegova rođenja da bismo djela pokazali našoj javnosti«, rekao je dr. Mikšić. Dodatan razlog da se široj hrvatskoj javnosti predstave djela iz zbirke biskupa Kokše, napomenuo je dr. Mikšić, bile su i različite glasine koje su se javljale u godinama nakon smrti biskupa Kokše i koje su tvrdile da je dio umjetnina nestao.
Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Autorski tim izložbe, uz dr. Mikšića, čine pročelnica Katedre za Crkvenu povijest zagrebačkoga KBF-a dr. Ana Biočić, predstojnica Katedre za umjetnost renesanse i baroka sa zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta dr. Sanja Cvetnić, stručna savjetnica Arhiva za likovne umjetnosti HAZU-a dr. Darija Alujević i viša kustosica galerije »Klovićevi dvori« Danijela Markotić…
Provodeći Glas Koncila kroz postav izložbe na prvom katu Klovićevih dvora, kustosica Markotić kratko se osvrnula i na vrijednost kolekcionarskoga djelovanja biskupa Kokše za hrvatski narod, premda se biskup Kokša sam nije volio kititi »epitetom« kolekcionara umjetničkih djela.
»Biskup Kokša odigrao je važnu ulogu u dostupnosti visoke umjetnosti našemu narodu. Mi smo mala sredina i nama nije dostupno ono što je, primjerice, Talijanima dostupno gotovo u svakoj crkvi ili galeriji. Približavanje visoke umjetnosti malomu čovjeku njegova je ključna uloga. Zazirao je od riječi kolekcionar, volio je više da ga se smatra organizatorom prijenosa umjetnina iz bogatih sredina u manje sredine, koje do toga ne bi mogle doći a da im netko to ne prenese«, pojasnila je kustosica Markotić. Stoga je i vrijednost umjetničke zbirke biskupa Kokše usporediva s vrijednošću koju u hrvatskoj kulturi i umjetnosti danas ima zbirka starih majstora koju je hrvatskomu narodu ostavio biskup Josip Juraj Strossmayer, napomenula je kustosica Markotić.
Biskup Kokša za života je prikupljao djela uglednih stranih i domaćih umjetnika. Marljivim kolekcionarskim angažmanom biskupa Kokše u njegovu su umjetničku zbirku ušla djela koja su nastajala od 16. do 20. stoljeća, dakle od renesanse preko baroka sve do suvremene umjetnosti, koja su zastupljena i na izložbi »Pečat vjere, trag umjetnosti«. Danas je vrlo teško rekonstruirati tijek nastanka i rasta zbirke, a nije jednostavno ni utvrditi koja su djela u zbirku došla kupnjom, koja darovanjem, a koja razmjenom. Prve slike Đuro Kokša kupovao je četrdesetih, još kao rimski student. Pravu profinjenost u ukusu i poznavanju umjetnosti Kokša je razvio nakon što je postao rektorom Zavoda sv. Jeronima.
Izložba u Klovićevim dvorima zbirku biskupa Kokše predstavlja u četirima tematskim cjelinama: djela starih majstora, djela inozemnih umjetnika iz razdoblja 20. stoljeća, djela hrvatskih umjetnika iz 20. stoljeća te djela hrvatskih naivnih umjetnika. Kao jedan od najpoznatijih sinova hrvatske Podravine, rodom iz Molva, biskup Kokša bio je posebno naklonjen naivnoj umjetnosti, pa su dio njegove zbirke i djela Mirka Viriusa, Ivana Generalića, Ivana Večenaja, Ivana Lackovića, Ivana Rabuzina i drugih. Među domaćim autorima čije je umjetnine stekao biskup Kokša nalaze se zvučna imena, poput Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića, Ive Dulčića, Mirka Račkoga, Otona Glihe, Vanje Radauša… Od djela starih majstora na izložbi su iz zbirke biskupa Kokše »izvučeni« radovi talijanskih, francuskih, engleskih i nizozemskih slikarskih škola. Izložba iz djela starih majstora na osobit je način izdvojila novozavjetne motive, pa se na prvom katu Klovićevih dvora mogu u jednoj prostoriji vidjeti dojmljiva djela koja prikazuju događaje vezane uz Isusovo rođenje i život, kao što je djelo Sveta Obitelj s malenim sv. Ivanom Krstiteljem slikara Giuseppea Antonija Petrinija ili pak Bogorodica u molitvi koju je naslikao rimski umjetnik Pompeo Batoni.
Sakralni motivi, bilo da je riječ o inozemnim autorima ili pak o djelima domaćih velikana umjetnosti, čine većinu među dvjestotinjak djela predstavljenih u galeriji na zagrebačkom Gornjem gradu.
Motivi umjetničkih djela iz zbirke biskupa Kokše nisu samo sakralni. Svojevrsno je iznenađenje strast s kojom je biskup Kokša nabavljao i djela autora suvremene umjetnosti. Za života u Rimu održavao je kontakte s brojnim talijanskim umjetnicima koji su stvarali šezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih… Izložba predstavlja i fascinaciju biskupa Kokše krajolicima i vedutama. U tom smislu, uz naivne motive kojima je posvećena zasebna prostorija, među izloženim djelima mogu se vidjeti i brojni seoski motivi stranih autora te izmaštani i stvarni prikazi prirode i krajolika. Brojne naslikane prirodne ljepote nadahnuli su prizori rimske okolice.
Osim slika, umjetničku zbirku biskupa Kokše čine i brojna važna kiparska ostvarenja, od pune plastike do reljefa. Zbirka sadrži više od 160 kiparskih radova, od kojih je najviše sakralne tematike, kao što su motivi Kristova raspeća. Biskup Kokša marljivo je prikupljao i kiparska djela Ivana Meštrovića, Roberta Frangeša Mihanovića, Antuna Augustinčića… Neke fragmente njihove kiparske ostavštine javnost će moći upoznati i na izložbi u Klovićevim dvorima. Među radovima izloženim u galeriji na zagrebačkom Gornjem gradu je i skulptura njemačkoga ekspresionista i kipara Ernsta Barlacha, koja je oštećena u potresima 2020. godine, i koja se na poseban način trebala obnoviti za potrebe izložbe.
Veo nad umjetničkom zbirkom biskupa Kokše i ranijih je godina u više navrata otkrivan za hrvatsku javnost. No sudeći po broju i vrijednosti eksponata, izložba »Pečat vjere, trag umjetnosti« blago koje je biskup Kokša prikupljao pet desetljeća predstavlja ponovno na raskošan način.
