GDJE SE TO MOLE MALI SJEMENIŠTARCI? Ljepotom interijera plijeni crkva Presvetoga Srca Isusova na Šalati

Na obroncima Medvednice (57)

Snimio: Z. Galić | Crkva Presvetoga Srca Isusova na Šalati

Na zagrebačkoj Šalati, nekadašnjemu crkvenomu dobru Sv. Roka, nadbiskup Antun Bauer 25. lipnja 1927. položio je kamen temeljac za kompleks zgrada Međubiskupijskoga sjemeništa, Nadbiskupske klasične gimnazije i crkve Presvetoga Srca Isusova s kriptom sv. Antuna Padovanskoga, a uz njega je dvije godine poslije toga na blagoslovu bio i suutemeljitelj, tadašnji bosansko-srijemski ili đakovački biskup Antun Akšamović. Usvojena je i ostvarena građevinska zamisao kompleksa arhitekta Jurja Neidhardta uz određene preinake po preporuci Odbora za izgradnju. Gradnja je ostvarena donacijama pape Pija XI., nadbiskupa Antuna Bauera, Prvostolnoga kaptola, biskupa, kanonika, župnika i župljana iz cijele Hrvatske.

Četiri mramorna oltara
Gradnja crkve, čiji je kamen temeljac postavljen prije 90 godina, ostvarena je donacijama pape Pija XI., nadbiskupa Antuna Bauera, Prvostolnoga kaptola, biskupa, kanonika, župnika i župljana iz cijele Hrvatske.

Nadbiskup Bauer, uz nazočnost crkvenih i svjetovnih odličnika, na misi 15. lipnja 1931. posvetio je crkvu Presvetoga Srca Isusova na katu s kriptom sv. Antuna Padovanskoga u donjem dijelu zgrade. Zgrada crkve nalazi se na južnom dijelu kompleksa, a smještena je u građevini s uzlaznim stubama od donjega predvorja do gornjega trijema koji je zatvoren s četiri monumentalna stupa ispred ulaza u crkvu Presvetoga Srca Isusova. Iznad ulaznoga predvorja na pjevalištu postavljene su orgulje Heferer s 22 registra. Pročelje završava trokutastom nadogradnjom krovišta sa stilizacijom Božjega oka (kipar A. Kos).

U trobrodnoj unutrašnjosti s povišenim polukružnim svetištem postavljen je glavni mramorni oltar (Beton d. d. Zagreb) s pozlaćenim svetohraništem i slikom Srca Isusova autora Ljube Babića. Pokraj svetišta se nalaze sakristija i ulazi u sjemeništarske učionice i prostorije. U pokrajnjim lađama postavljena su četiri mramorna oltara, rad V. Brezaka i Obrtne škole iz Zagreba, sa slikama Lj. Babića koje prikazuju: sv. Alojzija Gonzagu, sv. Ivana Berchmansa i sv. Stanislava Kostku (zaštitnici mladeži), sv. Josipa, Majku Božju prijestolje mudrosti – Gospu sjemenišnu (8. prosinca) i sv. Malu Tereziju.

Slike postaja križnoga puta

Drvena kupola nad svetištem pokrivena je bakrom (V. Gott, L. Junc). Vitrajno ostakljivanje prozora izvela je radionica Marković i Fabry. Slike postaja križnoga puta nalaze se na bočnim zidovima. Mise su nedjeljom u 11 sati, a radnim danima u 18,30.