Zagrebački nadbiskup bl. Alojzije Stepinac utemeljio je godine 1945. nekoliko novih župa u podokićkom kraju. Jedna od njih je župa u Klinča Selima, koja je zaživjela tek 5. kolovoza 1961. dekretom zagrebačkoga nadbiskupa Franje Šepera s imenom »Župa sv. Josipa Radnika, Klinča Sela – Pavučnjak«. Danas je naslov geografskoga položaja izmijenjen u »Klinča-Sela – Zdenčina«, a pripada Svetonedeljskom dekanatu i općini Jastrebarsko. (Ploča s nazivom župe, adresom i geografskom pripadnošću postavljena je na zid župnoga stana, koji se nalazi s lijeve strane crkve.)
Život župe započeo je 10. lipnja 1960., kada je okićki župnik Josip Frkin kupio u Klinča-Selima zemljište s popratnim zgradama te u nekadašnjoj štali počeo slaviti mise 12. lipnja te godine. Prvi župnik, mladomisnik Antun Banić, nakon godina protivljenja komunističke vlasti da se izgradi crkva sv. Josipa radnika i župni stan, dozvolu za izgradnju dobio je 26. srpnja 1967. Crkva je izgrađena do g. 1972., zahvaljujući radu i darovima župljana te pomoći iz fonda pape Ivana XXIII. Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup, posvetio je crkvu 7. listopada 1979.
Nadbiskup bl. Alojzije Stepinac mladoga je Franju Kuharića 1. rujna 1946. premjestio iz župe u Radoboju kod Krapine u Rakov Potok, jedinu župu podokićkoga kraja koja je imala crkvu. Kuharić je uskoro morao služiti i u župama Svetoga Martina pod Okićem i Okićkoj svetoj Mariji, čije su župnike ubili komunistički aktivisti. Da je tada zaživjela župa u Klinča-Selima (utemeljio ju bl. Stepinac g. 1945.), vjerojatno bi Kuharić morao služiti i u toj župi.
U župi sv. Josipa radnika nalaze se sela Gornja i Donja Zdenčina, Goli Vrh, Crna Mlaka i Klinča-Sela, koja su nekada pripadala župi Svete Marije pod Okićem, te sela Pavučnjak i Petkov Breg, koja su bila u sastavu župe Svetoga Martina pod Okićem.
