Triklosan je već duže vrijeme u središtu pozornosti znanstvenih krugova, ali i javnosti. Riječ je o kemijskom spoju baktericidnoga djelovanja, koji se već desetljećima rabi u kozmetičkoj industriji kao konzervans. Njegova osnovna funkcija nije zaštita potrošača, nego zaštita proizvoda. Osim u kozmetici, triklosan se rabi za impregnaciju ambalaže, dječjih igračaka, farmaceutskih i tekstilnih proizvoda, pa čak i kuhinjskih dasaka za rezanje…
Zbog masovne uporabe triklosana (više od 1500 tona proizvodi se svake godine) postale su lakše vidljive i mjerljive negativne posljedice pojave toga spoja na tržištu. Triklosan je definiran kao hormonski otrov, odnosno endokrini disruptor koji remeti funkciju štitnjače, ubrzava razvoj raka jetara, povezan je s alergijama ljudi na hranu… Osim zdravstvenih rizika, ispuštanje triklosana u okoliš uzrokuje ekološke posljedice jer izaziva pojavu bakterija otpornih na antibiotike, štetan je za vodene organizme, a pod utjecajem sunčeva svjetla pretvara se u »zloglasne« dioksine.
Objavljene studije više se ne bave tehnološkim prednostima uporabe triklosana, nego se u njima uglavnom analizira toksični profil te kemikalije, okolišna sudbina i medicinska cijena triklosana. Svaka takva studija upozorenje je koje sadrži preporuku da triklosan treba ukloniti s tržišta. U novoj američkoj studiji posebna je pozornost usmjerena na problem akumulacije triklosana u djece (Environ. Sci. Technol., 18. 5. 2017.). Znanstvenici su pokazali da se nakon uporabe zubnih pasta ili antibakterijskih sapuna u urinu djece naglo povećava koncentracija triklosana. Više od 70 posto djece sadrži mjerljive količine te kemikalije u krvi i urinu.
Joseph Braun, profesor sa sveučilišta u Rhode Islandu i glavni autor studije, upozorava na tragove triklosana u predškolske djece: »U toj fazi mala su djeca posebno osjetljiva na sve kemikalije iz okoliša, koje mogu utjecati na promjene ponašanja i razvoja.« Znanstvenici su također otkrili da je povećana koncentracija triklosana u trudnica povezana s preranim porodom, manjom porođajnom težinom i manjom glavom novorođenčadi. Uporaba kozmetike za higijenu tijekom trudnoće utječe na pravilan razvoj ploda.
Prema tome, u slučaju triklosana, »pretjerana« čistoća ne korelira nužno s »viškom« zdravlja. To je stoga što se takva čistoća temelji na uporabi agresivnih kemijskih sredstava. Nije problem u primjeni higijenskih proizvoda, nego u pretvaranju svakodnevnoga okoliša u »kemijsku čistionicu«.
Triklosan je zapravo – pravi antibiotik. Nevjerojatno zvuči činjenica da se već desetljećima svakodnevni higijenski proizvodi, poput šampona, sapuna i zubnih pasta, impregniraju antibiotikom. Ponuda takve kozmetike zapravo je izdavanje antibiotika bez recepta! Štoviše, u velikom broju slučajeva korisnici takve kozmetike nisu informirani niti su svjesni da svakodnevno »troše« bezreceptni lijek. Čini se kao da kozmetička industrija triklosanom potrošače pretvara u pacijente.
Triklosan je, očigledno, postao ozloglašena kemikalija. Prve zakonske zabrane već su donesene u Sjedinjenim Državama. Kozmetička industrija postupno ga povlači s tržišta. No do toga ne bi došlo da mnogi znanstvenici, mediji i udruge potrošača nisu uporno upozoravali i uvjeravali mjerodavne institucije da je riječ o štetnoj tvari. Ipak, u različitim se proizvodima i dalje nalazi triklosan. Razlog je jednostavan – triklosan je jeftini dodatak koji ima funkciju konzervansa. Uporaba triklosana kompanijama omogućuje dodatnu zaradu jer produžuje vijek trajanja proizvoda u skladištima i na policama u trgovinama.
Treba nastaviti sa znanstvenim prigovorima i javnim pritiscima kako bi se svi proizvodi koji sadrže triklosan eliminirali s tržišta. Takvih proizvoda, ili njegovih kemijskih srodnika, ima još uvijek i u Hrvatskoj. Riječ je o suvišnoj kemikaliji, upitne vrijednosti i sasvim izglednih ekoloških i zdravstvenih rizika. Njegova se masovna pojava na tržištu temelji na »plašenju nacije«, na izmišljenom strahu od bakterija i mikrobiološkoga onečišćenja svakodnevnoga prostora. To je učestali marketinški mehanizam industrije kojim se zloupotrebljava pojava i vrijednost straha u ljudskom životu. Tom se manipulacijom olakšava ponuda i prodaja proizvoda koji »ublažavaju« induciranu zabrinutost u potrošača. Triklosan je, dakle, proizvod industrije straha i kao takav važna je lekcija za prepoznavanje nepotrebnih, a pritom najčešće štetnih proizvoda na tržištu.
