Moj je svećenik na ispovijedi za Božić govorio o dvjema vrstama grijeha, koji imaju vremenitu i vječnu kaznu. Nisam ga dobro shvatila pa Vas molim ako mi možete pojasniti o čemu je riječ?
Čitateljica iz Zagreba
Kada govori o kaznama za grijeh, Katekizam Katoličke Crkve objašnjava da grijeh ima dvostruku posljedicu. »Teški grijeh nas lišava zajedništva s Bogom čineći nas time nesposobnima da postignemo vječni život; to se lišavanje zove ‘vječna kazna’ za grijeh. S druge strane svaki grijeh, pa i laki, povlači sa sobom nezdravu privrženost uz stvorenja, koju treba čistiti bilo na ovoj zemlji bilo poslije smrti u stanju zvanom čistilištem. To čišćenje oslobađa od takozvane ‘vremenite kazne’ za grijeh. Ove dvije kazne ne smiju se shvaćati kao vrsta osvete koju Bog dosuđuje izvana, već kao posljedice same naravi grijeha. Obraćenje koje proizlazi iz goruće ljubavi može postići potpuno očišćenje grešnika, tako da ne ostane više nikakve kazne« (KKC, 1472). U sljedećem se broju 1473 pak tumači da oproštenje grijeha i obnova zajedništva s Bogom donose oproštenje vječnih kazna za grijeh. »Vremenite kazne za grijeh ipak ostaju. Strpljivo podnoseći patnje i svakovrsna iskušenja te, kada dođe taj dan, sučeljavajući se vedro sa smrću, kršćanin treba da ove vremenite kazne za grijeh nastoji primiti kao milost; mora se truditi da djelima milosrđa i ljubavi, te molitvom i raznim pokorničkim činima potpuno odloži ‘starog čovjeka’ i obuče ‘novog čovjeka’«.
Posljednja dva mjeseca svake nedjelje u našoj crkvi misu služi ukrajinski svećenik. Drago mi je da se od rata sklonio u Hrvatsku i da ovdje pomaže našemu župniku. On je u oglasima spominjao da je taj svećenik biritualac. Što znači taj pojam?
Zagrepčanka
Biritualcima obično nazivamo svećenike koji imaju ovlast misu slaviti po dva obreda – rimokatoličkom (latinskom) i po grkokatoličkom (bizantskom) obredu. Kako je ukrajinski svećenik kojega spominjete vjerojatno grkokatolik, dopušteno mu je misu, osim po grkokatoličkom obredu, slaviti i po rimokatoličkom obredu. Isto to vrijedi i za neke rimokatoličke svećenike kojima je dana ovlast da mogu slaviti misu po grkokatoličkom obredu. Tu ovlast daje biskup – ordinarij.
