Na trećoj se sjednici Hrvatskoga sabora raspravljalo o prijedlogu zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, a posebna su tema bile elektroničke cigarete. Dojam je da političari s pretjeranom lakoćom procjenjuju i odlučuju o stvarima koje se tiču zdravlja ljudi. Neodgovorno je imati stajalište o štetnosti e-cigareta bez uvida u znanstvenu literaturu.
Neki zastupnici (bivši ministar Željko Jovanović) govore o brojci od čak 200 tisuća korisnika e-cigareta iako pouzdana evidencija ne postoji. Akademik Reiner podsjeća da »nitko nikada nije proveo ni jedno istraživanje u vezi s tim«. Ipak, neka su svjetska istraživanja provedena i objavljena u znanstvenim časopisima. Jedno se takvo istraživanje posebno bavi toksičnim profilom sintetskih aroma koje se redovito nalaze u elektroničkim cigaretama. Studiju su objavili stručnjaci iz Nacionalnoga instituta za zdravlje (NIH) pod vodstvom profesora Josepha Allena (Environ. Health. Perpect. 2016, 124, 733). Zaključili su da zbog brojnih štetnih kemikalija u e-cigaretama treba preispitati sigurnost i regulaciju tih proizvoda.
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije u Sjedinjenim je Državama više od 3 milijarde dolara potrošeno na elektroničke cigarete (podatci za 2013. godinu). Štoviše, trend prodaje e-cigareta svake godine raste, a u sljedećih 15-ak godina očekuje se sedamnaesterostruko povećanje potrošnje. Dakle, radi se o vrlo unosnom biznisu prodaje e-cigareta i dodatne opreme za taj oblik pušenja. Među proizvodima koji se redovito nude i prodaju kao dodatna oprema e-cigaretama nalaze se duhanske arome i ostale e-tekućine, atomizeri, punjači, baterije, grijači, adapteri, tabakere… U svakom slučaju, industrija e-cigareta pažljivo stvara elitni imidž svojih brendova, ponudu luksuza i statusnih simbola.
Naivno djeluju stajališta onih koji e-cigarete predstavljaju kao manje štetan oblik pušenja. Takav argument pretpostavlja »karitativno« djelovanje privatnih tvrtki i trgovaca koji se bave prodajom e-cigareta. Poput mnogih drugih proizvoda, e-cigarete su tek ponuda industrije straha. Proizvođači e-cigareta parazitiraju na pojačanim kampanjama protiv klasičnoga pušenja; nove slike s tekstualnim porukama idu im u prilog jer ta upozorenja usmjeravaju dio pušača u potrazi za novim i manje štetnim oblicima pušenja. No industrija e-cigareta nije korektivni faktor zdravstvenoga sustava, nego običan oblik poduzetništva koji osvaja prostor na tržištu nikotinskih proizvoda.
S druge strane, prema podatcima američkoga Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) gotovo je 2 milijuna djece probalo pušiti e-cigarete, a od njih više od 160 tisuća nikada nije probalo obične cigarete (podatci za 2012. godinu). Ti podatci stvaraju sumnju da e-cigarete nisu »zdrava« zamjena za klasične cigarete, nego otvoren poziv djeci i mladima da se uključe u svijet pušenja. O tome postoji i takozvana »teorija ulaza« opisana u sociološkoj studiji objavljenoj pod naslovom »Svi putovi vode do pušenja« (Soc. Sci. Med. 2014, 119,45). Marketinške su poruke često upućene upravo mladim ljudima, a otkrivaju ih privlačna imena aroma kojima se obogaćuju e-cigarete: »Energy Drink«, »Kick!«, »Cola«, »Snap!«, »Tutti Frutti«, »Alien Blood« (»Krv izvanzemaljca«)… U službenom stajalištu američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) iz 2014. godine stoji: »Neki duhanski proizvodi, poput e-cigareta, pojavljuju se na tržištu s karakterističnim aromama, a njihova su imena privlačna upravo za mlade ljude.«
U slobodnoj se prodaji nalazi više od 7 tisuća sintetskih aroma namijenjenih za proizvodnju e-cigareta. Taj arsenal kemikalija potpuno je nepoznato područje za medicinske znanosti i toksikologiju. U posljednjih nekoliko godina objavljene su samo tri znanstvene studije u kojima se proučavaju zdravstvene posljedice udisanja sintetskih aroma iz e-cigareta. Drugim riječima, tvrdnje o manjoj štetnosti pušenja e-cigareta nisu utemeljene na znanstvenim podatcima, nego su paušalna procjena ili marketinški spin. Ljudi koji puše e-cigarete izloženi su mnogim štetnim karbonilnim spojevima, metalima, mikročesticama, propilenglikolu, glicerolu, formaldehidu, hlapljivim organskim spojevima i drugim aditivima.
U studiji Josepha Allena i suradnika posebno su istaknuta tri štetna spoja: diacetil, pentandion i acetoin. Otkriveno je da se oni nalaze u 47 od ispitivanoga 51 tržišnoga uzorka e-cigareta (dakle, u 92 posto proizvoda). Zagrijavanjem e-tekućina dolazi do emisije i inhalacije tih kemikalija. Diacetil je početkom ovoga tisućljeća postao »zloglasna« kemikalija jer je otkriveno da uzrokuje teška oštećenja pluća. U nekim e-cigaretama izmjerena količina diacetila iznosi čak 239 mikrograma po jednoj e-cigareti. To su doze dovoljne za polagani, ali sigurni razvoj bronhiolitisa (obliterans), odnosno upale plućnih bronhiola. Zanimljivo je da ni jedna vrsta e-cigareta na tržištu ne sadrži upozorenje o riziku udisanja diacetila koji se kao aroma nalazi u tim proizvodima.
E-cigarete nisu alternativa klasičnomu pušenju, nego »laka droga« ili primamljiv poziv za ulazak u svijet ovisnosti. To su obični nikotinski proizvodi, štetni za zdravlje, s posebnom linijom brendova namijenjenih za mlade ljude. Stoga ih treba strogo regulirati i obilježiti znakovima upozorenja, baš kako se predlaže u novom hrvatskom Zakonu o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda.
