U Hrvatskoj je 31. prosinca 2001. bilo 1 402 102 osiguranika, a 30. travnja 2017. samo je 1 475 786 osiguranika. Dakle, broj osiguranika, odnosno broj radno aktivnih stanovnika, povećao se samo za 73 684 zaposlenika. Prema tome na jednoga umirovljenika dolazilo je 1,36 osiguranika. Prosječna mirovina krajem 2001. iznosila je 1494,80 kn. Udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 40,32 posto. Potrebna sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja iznosila su 1 967 044 375,22 kune.
Istodobno je 31. prosinca 2001. u Hrvatskoj bilo 1 032 120 korisnika mirovine, a 30. travnja 2017. broj korisnika mirovine iznosi ukupno 1 232 466. Dakle, broj korisnika mirovine povećao se za 200 346. Prema tome na jednoga umirovljenika sada dolazi 1,20 osiguranika.
U 2017. godini prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskoga staža iznosi 3449,04 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za ožujak 2017. (6022 kn) iznosi 57,27 posto. Međutim, malo je korisnika starosnih mirovina s punim mirovinskim stažem od 40 godina ili više. Naime, prosječan mirovinski staž za ukupan broj svih korisnika mirovina je 30 godina.
Statistički podatci pokazuju da je samo 505 441 korisnik starosne mirovine, a samo su 16 682 korisnici starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike, s više od 40 godina staža. Relativno malen broj starosnih mirovina prividno povećavaju korisnici invalidskih mirovina koje se nakon doživljenja određenih godina propisanih za starosne mirovine automatski po službenoj dužnosti »prevodi« (zapravo preimenuje i svrstava) iz invalidskih u starosne. Takvih je »prevedenih« korisnika u ovoj godina bilo čak 85 407. Tako se statistički smanjuje broj korisnika invalidskih mirovina. To je dobro jer je tako izbjegnuto prigovaranje da u Hrvatskoj postoji pretjeran broj invalida. Vezano uz to valja napomenuti da je u ovoj rubrici godinama upozoravano na potrebu takvoga »prevođenja«, pozivajući se na sličnu praksu Njemačke i drugih zapadnih zemalja, te je konačno mirovinska politika prihvatila takvu praksu.
Danas u Hrvatskoj ima 199 962 korisnika invalidskih mirovina i od toga broja postupno će s doživljenjem određenih godina oni koji ih dožive biti prebacivani, odnosno »prevedeni« u starosne mirovine. Kod toga tzv. »prevođenja« valja naglasiti, odnosno bolje je reći umiriti umirovljenike da to »prevođenje« iz korisnika invalidske mirovine u starosnu mirovinu nema nikakvoga utjecaja na visine mirovine.
Posebno su zanimljivi korisnici prijevremenih starosnih mirovina. Korisnika takvih prijevremenih starosnih mirovina ima u ovoj godini 182 302. Njih se neopravdano optužuje da pretjerano, svojim ranijim umirovljenjem, opterećuju mirovinski fond, odnosno državni proračun. Prigovor se svodi na činjenicu da ranijim umirovljenjem prerano prestaju s uplaćivanjem doprinosa, odnosno da prerano počinju koristiti mirovinu i da je relativno duže koriste. Takvim se argumentima koriste sve dosadašnje službene politike ministarstva rada i mirovinskoga osiguranja. Kod toga zanemaruju okolnost da se ljude zapravo tjera u prijevremene mirovine zbog stanja u gospodarstvu, a to osobito zbog prijetnje gubitka posla ili stvarnoga gubitka posla ili zbog prebacivanja na manje plaćene poslove ili zbog neisplate plaća s po nekoliko mjeseci zaostatka, pa čak i duže od godine, ili zbog neplaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje. Sve te okolnosti prisiljavaju zaposlenike na odluku o traženju invalidske mirovine ili na odluku o odlasku u prijevremenu mirovinu.
Da nepravda bude još veća, korisnike prijevremenih mirovina kažnjava se i trajnim umanjenjem njihovih mirovina čak do 20 posto, a sve tobože radi destimuliranja odlaska u takvu mirovinu. Nepravdu prema toj skupini donekle ublažava zakonska mogućnost korištenja prijevremene starosne mirovne zbog stečaja poslodavca. No takvih korisnika ima u ovoj godini samo 183. Bilo bi pravedno da se korisnike prijevremenih starosnih mirovina, kada dožive propisane godine za redovitu starosnu mirovinu, po uzoru na spomenute invalidske mirovine, »prevede« u redovitu starosnu mirovinu s ukidanjem kaznenoga umanjenja. Dakle, umanjenje bi trebalo biti samo privremeno, čime bi se dovoljno destimuliralo odlaske u prijevremenu mirovinu. Kod toga valja podsjetiti, odnosno bolje prozvati, sve političke stranke umirovljenika, brojne razne udruge umirovljenika, sindikate umirovljenika, ali i ostale sindikate zaposlenika (nezavisne, radničke i druge), da se jače i glasnije angažiraju za uklanjanje takvih nepravda za svoje umirovljenike i zaposlenike, umjesto da se demagoški zalažu za davanje mirovina osobama koje nikada nisu radile u Hrvatskoj niti su uplaćivale doprinose za svoje osiguranje, a nisu plaćale ni poreze.
U pogledu doplatka za djecu brojke pokazuju daleko tragičnije stanje: 31. prosinca 2001. bilo je 332 705 obitelji korisnika doplatka za djecu za ukupno 628 654 djece. Prosječna isplaćivana svota doplatka za djecu iznosila je 343,55 kn. Potrebna sredstva za isplatu doplatka iznosila su 222 471 812,68 kn godišnje.
Za razliku od toga u 2017. godini samo je 144 872 obitelji korisnika doplatka za djecu, za ukupno 279 609 djece. Prosječna svota doplatka koja se isplaćuje iznosi 373,32 kn. Procjena potrebnih sredstava za isplatu doplatka za djecu iznosi 121 milijun kuna za ovu godinu. Broj korisnika i broj djece znatno je manji, a prosječna svota gotovo ista. Komentar nije potreban, a zaključak je da se na djeci najviše štedi. Sve je suprotno od deklarirane i obećavane demografske politike.
