Smješteni u Termama Tuhelj, najbolji vjeroučenici iz svih hrvatskih (nad)biskupija od 8. do 10. svibnja održali su svoje natjecanje te u nepuna dva zagorska dana izbliza upoznali taj dio naše domovine. Zahvaljujući gostoljubivim domaćinima iz Pregrade, obišli su dvor Veliki Tabor, Muzej Pregradu, Hušnjakovo u Krapini, kao i svetišta na Trškom vrhu i u Pregradi – kao dva iz niza mjesta koja su ove školske godine upoznavala sa stranica knjige »Naša draga svetišta«, građe za natjecanje koju je pripremio vjeroučitelj Tomislav Krušlin. Državno povjerenstvo »Vjeronaučne olimpijade« – uz Nacionalni katehetski ured HBK-a i Agenciju za odgoj i obrazovanje te Ured za vjeronauk Zagrebačke nadbiskupije kao organizatore natjecanja – stavilo je mladim »olimpijcima« pred oči i srca baš hrvatska svetišta, kao mjesta posebne Božje blizine i čuvare nacionalnoga, vjerničkoga i kulturnoga identiteta.
Nakon svečanoga otvorenja natjecanja u Srednjoj školi Pregrada i pozdravnih riječi gradonačelnika Pregrade Marka Vešligaja, zamjenice župana Krapinsko-zagorske županije Jasne Petek i domaćega župnika Ivana Mikeca, vjeronaučni olimpijci u dva dana nadmetali su se u dvije već uobičajene »discipline« natjecanja. Pismeni test, koji donosi većinu bodova, pisali su 9. svibnja u Srednjoj školi i OŠ Janka Leskovara u Pregradi, a dan kasnije u Termama Tuhelj drugoj »disciplini« znanoj kao »Tko želi biti Isusov mili-junak« – koja redovito izaziva najviše uzbuđenja jer odlučuje pobjednika – pristupilo je po pet najbolje plasiranih ekipa u obje konkurencije. Uz tri prvoplasirane ekipe, bile su to među osnovnoškolcima još OŠ Dragutina Tadijanovića i OŠ Lotrščak, obje iz Zagreba, te Isusovačka klasična gimnazija u Osijeku i Srednja škola Zlatar među srednjoškolcima, a u kategoriji trogodišnjih škola bilo je sveukupno tek pet ekipa.
Uz bogate predviđene kulturno-edukativne programe, olimpijci su u zajedništvu i novostvorenim prijateljstvima slavili i misu, koju je za njih predvodio pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski, uz koncelebraciju još desetak svećenika te glazbenu pratnju klape vjeroučitelja i pregradskoga zbora »Zvončići«. U uvodnom dijelu podsjetio je na svećenike Živka Kustića, Luku Depola i druge članove uredništava »Glasa Koncila« i »Maloga koncila«, koji su prije 50 godina pokrenuli »Vjeronaučnu olimpijadu« te se godinama ugrađivali u njezino odvijanje i rast, pridonoseći tako i vjerskomu rastu tolikih naraštaja mladih. U prigodnoj propovijedi biskup Gorski mladim je vjeronaučnim olimpijcima poručio da se – u svijetu i dobu u kojem se često »zlo nameće, a dobro ostaje u pozadini« – trebaju udružiti u dobru te da je i njihovo natjecanje pravi primjer takva okupljanja, nadodavši kako je uvjeren da je »u svim mladima koji su sudjelovali u Vjeronaučnoj olimpijadi, a u pedeset godina bilo je na desetke tisuća djece koja su sudjelovala u učenju i natjecanju, ostalo zasijano sjeme dobra, koje je u svakom od njih raslo«.
Na poseban način, uoči misnoga slavlja, to su potvrdili i posebni gosti jubilarnoga natjecanja – sudionici prve »Vjeronaučne olimpijade Maloga koncila«, održane prije točno 50 godina. Tako su današnji natjecatelji imali priliku vidjeti i upoznati svoje prethodnike – kako one iz ekipe Pregrade, koja je 25. ožujka 1973. zapalila prvu olimpijsku baklju na prvom održanom prednatjecanju, tako i članove ekipe Goričan koja je 1. svibnja iste godine na zagrebačkoj završnici, na pozornici Nadbiskupijskoga sjemeništa u Zagrebu osvojila prvo mjesto i dobila priznanja iz ruku tadašnjega zagrebačkoga nadbiskupa Franje Kuharića (čiji lik resi i vrijedne medalje »Glasa Koncila«, dodijeljene ovogodišnjim pobjednicima i organizatorima).
U programu kroz koji su vodili pregradski župnik Ivan Mikec (najzaslužniji za okupljanje prvih olimpijaca) i urednik »Maloga koncila – Maka« Vojmil Žic, prisutne Fanika Kancir i Štefica Pasarić iz Pregrade te Marija Špoljarić, Josip Špoljarić, Stjepan Sinković i Stjepan Horvat iz Goričana posvjedočili su koliko im je u sjećanju – a još više osjećanju – ostala uspomena na to prvo natjecanje. Posebice na njihove voditelje – tadašnjega pregradskoga župnika Branka Ivanjka, kao i s. Karmen Hajdinjak, koju su visoke godine spriječile da i sama dođe na proslavu priređenu u čast prvim pobjednicima (iz čije su ekipe nedostajale još Željka Fileš i Nada Zadol). U žaru pravoga olimpijskoga zajedništva, upravo mladalački poletno, prvi vjeronaučni pobjednici prisjetili su se kako su 1973. godine za nagradu došli do Rima i pape Pavla VI., koji ih je dočekao riječima: »Evo, to su Hrvati, pobjednici natjecanja što nosi ime ‘Vjeronaučna olimpijada’. Olimpijadu su organizirale novine ‘Mali koncil’. Svrha je toga natjecanja produbiti poznavanje Svetoga pisma i nauka vjere. Dobro došli, dječice predraga!« U sklopu susreta s njima u najkraćim je crtama sažeto izneseno i polustoljetno trajanje »Vjeronaučne olimpijade«, koja je – iz župnih vjeronaučnih okupljanja u molitvi, igri i natjecanju – prerasla u službeno Državno natjecanje iz nastavnoga predmeta Vjeronauka, od 2000. za osnovnoškolce i 2005. za srednjoškolce. Ne gaseći svojega plamena, a uvijek kao ekipno natjecanje i događaj na čijoj se završnici okupe predstavnici doslovno svih hrvatskih (nad)biskupija, svjedočeći i tako zajedništvo, jedinstvo i povezanost Crve u narodu, ali i otvorenost prema društvu i svakidašnjici. Baš kao u Pregradi 2023., na jubilejskoj »Vjeronaučnoj olimpijadi«.
