U europskoj kinematografiji ima dosta kvalitetnih obiteljskih filmova, posebice prikladnih za starije osnovce i mlade, koji svojom porukom, dobrom produkcijom, uvjerljivom glumom, redateljskim pristupom te humorom i zabavom gledateljima približavaju ozbiljne teme. Uglavnom se zasnivaju na istinitu događaju, knjizi onoga čiji se život prikazuje, koji se fikcionalno obradi. Često su to nagrađivani filmovi. No oni, nažalost, ne dođu često u hrvatska kina, ali se pojave na raznim platformama.
Jedan od takvih jest francuski film »Daj mi krila« iz 2021. godine. Naslov je preuzet od istoimene pjesme koju junaci pjevaju kao karaoke, a ima i simbolično značenje. Film je pak preinaka njemačkoga filma »Dieses bescheuerte Herz« iz 2017. i temelji se na autobiografskoj knjizi Daniela Meyera (1997.), koji ima urođenu srčanu manu.
U filmu »Daj mi krila« prvo se javlja lik mladića Thomasa kojega vrlo dobro utjelovljuje Victor Belmondo, unuk slavnoga francuskoga glumca Jean-Paula Belmonda. On vrijeme provodi u zabavama, napustio je studij medicine, živi s vrlo imućnim ocem liječnikom (Lanvin). Zbog pretjerivanja otac mu oduzima sve povlastice i natjera ga da se brine o njegovu pacijentu, 12-godišnjem Marcusu, koji ima mnoge bolesti, a živi samo s majkom.
Thomas nevoljko pristaje, ali mu dječak, srca puna ljubavi unatoč bolesti, otvara nov pogled na život. Thomas shvaća i kako žive mali pacijenti u bolnici. Spontano se stvara iskreno prijateljstvo koje uz puno dobročinstava mijenja trajno obojicu, kao prekrasna uzajamna pomoć.