Ovogodišnje, osmo izdanje »VIDIK festa« u organizaciji Hrvatske udruge »Benedikt« uklopilo je u svoj program međunarodni znanstveni simpozij o temi »Politička perspektiva općega dobra«. Simpozij je održan od ponedjeljka 8. do srijede 10. svibnja u Splitu, u organizaciji »Docat centra Split« (DoCeST), uz suradnju Papinskoga sveučilišta sv. Tome Akvinskoga. Skup je započeo pozdravnim govorima Brune Petrušića u ime CoCeST-a i voditeljice »VIDIK festa« Silvane Dragun. Uslijedilo je trinaest predavanja, koja su se većim dijelom održala u dvorani don Frane Bulića u Sveučilišnoj knjižnici, a manjim dijelom u hotelu »Pax«, otkrivši svu širinu područja koja spadaju pod zajednički nazivnik općega dobra. Održana su i dva okrugla stola, tako da se broj aktivnih sudionika skupa približio brojci dvadeset.
Mjeri li se skup prema neupitnoj međunarodnoj reputaciji sudionika, njegov je vrhunac bila popodnevna sesija drugoga dana održavanja (utorak), kad su svoja predavanja održali predsjednica Papinske akademije društvenih znanosti s. Helen Alford i Joseph Weiler, ugledni pravni stručnjak, židovski vjernik, dobitnik posljednjega izdanja Nagrade »Ratzinger«, koji je, među ostalim, zastupao Italiju pred Europskim sudom za ljudska prava u poznatom sporu oko raspela u javnim školama.
»Mislim da se u sljedećih deset godina ekonomska misao i praksa mogu znatno promijeniti nabolje«, rekla je u svojem predavanju s. Helen Alford. Za druga područja, izvan gospodarstva, nije se usudila prognozirati. Temelj je njezine nade personalistička misao o kojoj je govorila na skupu, a koja u svoje središte stavlja ljudsku osobu u spektru njezinih odnosa prema Drugomu i drugima. Tu misao današnji kršćani mogu ponuditi svijetu u krizi, rekla je gošća, s kojom će intervju Glas Koncila objaviti u jednom od idućih izdanja.
»Nekršćanska Europa – je li to moguće?« To si je naslovno pitanje postavio Joseph Weiler. Ovisno o tome što se misli pod »kršćanskom Europom«, glasio je odgovor. Ako se misli na kršćansku potku europske kulture, kršćanstvo će u umjetnosti, misli, govoru, sakralnim građevinama… živjeti još dugo. No ako se misli na živi doprinos kršćanske vjere društvenomu životu u najširem smislu riječi, opadanje kršćanske vjerske prakse nameće ozbiljna pitanja. Gost je u tom smislu govorio o »vrijednosnoj praznini« u današnjoj Europi. Spomenuo je »europske vrjednote« u koje se kunu europski dužnosnici u posljednja dva desetljeća: demokracija, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava i sloboda. No demokracija je po sebi tek procedura dolaska na vlast te ne jamči uistinu dobru vladavinu. Da ni vladavina prava po sebi ne jamči pravednost, Weiler je ilustrirao pomalo drastičnim primjerom: i za vrijeme nacizma poštovala se vladavina prava…
Glede sloboda i prava gost je istaknuo da se u današnjoj Europi gotovo isključivo govori o pravima, ali ne o dužnostima. Kršćanstvo pak govori prije svega o dužnostima. »Zapovijed ne kaže: ‘Tvoj bližnji ima pravo da ga ljubiš’, nego: ‘Ljubi bližnjega svoga, to je tvoja dužnost’«, plastično je pojasnio Weiler izražavajući sumnju u sustav koji se zasniva samo na pravima, bez svijesti o dužnostima.
Hoće li i koliko će kršćanstvo ispunjavati spomenutu vrijednosnu prazninu suvremene Europe u dobroj mjeri ovisi o samim kršćanima. No tu je Weiler upozorio na problem: i mnoge je kršćane baština Francuske revolucije uspjela uvjeriti da je vjera privatna stvar. Tu je tvrdnju gost također ilustrirao vrlo jednostavnim primjerom: mnogi se kršćani kod kuće mole za stolom, no ako se nađu u restoranu, dakle u javnosti, propustit će molitvu. Istina, biti kršćanin u javnosti nije laka zadaća, rekao je Weiler, koji je poznat i po tome što je prvi upotrijebio riječ »kršćanofobija«. »Činiti pravicu, milosrđe ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi«, tako je, s prorokom Mihejom, predavač opisao vjeru. »Smjerno (ponizno) ne znači kriomice«, apostrofirao je više puta Weiler.
Na okruglom stolu nakon popodnevnoga niza predavanja u utorak sudjelovao je i HDZ-ov saborski zastupnik i nekadašnji europarlamentarac Davor Ivo Stier.
Radni dio simpozija otvorio je u ponedjeljak teolog Darko Rapaić, koji je pozvao na razlikovanje pojmova ilegalna migracija i ilegalni migranti: dok su ilegalne migracije sigurnosni problem, izraz »ilegalni migrant« trebalo bi izbjegavati jer je pravno neprecizan. O tri ekonomska modela – konzervativnom, socijaldemokratskom i neoliberalnom – u odnosu na »državu blagostanja« govorio je poljski novinar i ekonomski analitičar Rafal Wos. Elena Šiaudvytine sa Sveučilišta Vytautas Magnus u Kaunasu u Litvi održala je predavanje o primjeni načela općega dobra za vrjednovanje pravednih tranzicijskih politika, a politolog Marián Sekerák s Karlova sveučilišta u Pragu tematizirao je mobilizaciju i obranu domovine u svjetlu načela općega dobra.
Skup u Splitu pokazao je da je i izvan političkih arena u najužem smislu riječi moguće okupiti predstavnike različitih ne samo političkih, nego i svjetonazorskih opcija. Sudjelovali su saborska zastupnica Marijana Puljak (Centar), saborski zastupnik Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret), gradski vijećnici Damir Barbir (SDP) i Lidija Bekavac (HGS).
U prijepodnevnim satima u utorak predavanje o »općem dobru i integralnom ljudskom razvoju« održala je voditeljica Sekcije za promišljanje i istraživanje vatikanskoga Dikasterija za služenje integralnomu ljudskomu razvoju španjolska pravna stručnjakinja Maria Dolores Sanchez Galera. Marijana Kompes s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta (HKS) govorila je, sa stajališta općega dobra i socijalnoga nauka Crkve, o očito problematičnu odnosu politike i etike. Sudeći prema reakcijama slušatelja nakon izlaganja, veliku je pozornost privuklo predavanje Stephena Nikole Bartulice (HKS, Domovinski pokret) »’Woke’ ideologija i opće dobro«. Ta ideologija teži za osvajanjem moći i nametanjem svojih stajališta. Stoga je Bartulica pozvao na otpor hrabrim isticanjem vlastitih stajališta u javnoj raspravi. To je uvjet za konačnu pobjedu zdravoga razuma, u koju predavač u konačnici vjeruje.
Skup je završio trima predavanjima u srijedu 10. svibnja. Vladimir Dugalić s KBF-a u Đakovu i tajnik Komisije »Iustitia et pax« HBK-a govorio je o općem dobru u svjetlu četiriju socijalnih načela pape Franje u enciklici »Radost evanđelja«: vrijeme je važnije od prostora, jedinstvo je važnije od konflikta, stvarnost je važnija od ideje i cjelina je važnija od dijelova. Maja Cvitan Grubišić, pravnica i bivša državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, govorila je o vodi i o odnosu prema tomu ključnomu prirodnomu resursu. Mogu li ustavni sudci biti nepristrani i objektivni ako su birani iz redova vodećih stranaka? Tako glasi jedno od ključnih pitanja koje je u svojem predavanju postavio Jakov Žižić (HKS), analizirajući ulogu Ustavnoga suda u RH u zaštiti ustavnopravnoga poretka.
»VIDIK fest« nastavio se u četvrtak 11. svibnja tribinom »Kruh naš svagdašnji – izazovi za hrvatsku poljoprivredu«, čiji je gost bila nezavisna saborska zastupnica i predsjednica saborskoga Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. Festival koji promiče kulturni aktivizam završio je u petak u »Kući jezika i kulture« na Peristilu, gdje je održan okrugli stol o benediktinskoj kulturnoj baštini. Sudjelovali su teolog Mladen Parlov, povjesničarka Mirjana Matijević Sokol te Ljubomir Gudelj Velaga, viši kustos u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
D. Grden / S. Dragun
