Fotografijom s proslave Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata, koja se ove godine odvila u znaku važnih jubileja, otvara se novi broj Glasa Koncila pripremljen za nedjelju 23. srpnja.
Višestruki je povod na Sljeme, oko kapele Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata, privukao u nedjelju 16. srpnja stotine vjernika, koji su pristigli iz Zagreba, ali i iz raznih dijelova obližnjega Hrvatskoga zagorja. Treće srpanjske nedjelje osim proštenja na Sljemenu slavila se i devedeseta obljetnica posvete crkve te šezdeseta obljetnica utemeljenja sljemenske župe.
Čelnik rimokatoličke Ukrajinske biskupske konferencije biskup Vitalij Skomarovskij za Glas Koncila posvjedočio je – iz već 17 mjeseci ratom zahvaćene zemlje – kako je čak i ta nemila svakidašnjica za Kristovu Crkvu prilika da postane milosrdni samaritanac za djecu bez roditelja, oslonac obiteljima branitelja te duhovni štit vojsci. »Svatko od nas željno čeka kraj rata i stoga svatko od nas na svom mjestu čini sve da se postigne mir«, rekao je među ostalim biskup Skomarovskij.
Glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić ovotjedni komentar piše o istinskoj usluzi za starije osobe uz Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba pišući da su danas, u kulturi koja odbacuje prošlost, stariji ljudi kao čuvari korijena čak i nezaštićeniji od djece. »Hvalevrijedni su članovi obitelji, zajednica i organizacija koji se brinu za starije, obilaze ih, hrane, odijevaju, prave im društvo… (…) Najveća usluga starijim osobama bila bi poticati ih i omogućavati im primanje sakramenata koji će blagotvorno djelovati i na njihov ovozemaljski i na vječni život«, piše među ostalim urednik Stanić.
»Ljude slomljenih ruku ne definiramo po rukama. Jednako tako ne smijemo dopustiti da mentalni poremećaji definiraju osobe koje ih imaju, kao ni njihove obitelji.« Riječi su to inicijatora prve biskupijske službe za mentalno zdravlje biskupa Phoenixa Johna Dolana, sugovornika ovotjednoga intervjua. Makar se o njoj rijetko govori s ambona, kriza mentalnoga zdravlja ne zaobilazi, naime, ni Crkvu: depresija i anksioznost samo su najpoznatiji među razlozima zbog kojih pomoć psihijatara, psihoterapeuta i psihologa traži sve veći broj vjernika. Ta pojava nesumnjivo nameće brojna pitanja: Kako je kriza mentalnoga zdravlja povezana s vjerom? I što je Crkva u takvoj krizi pozvana učiniti? Biskupove riječi i razmišljanja u intervjuu nisu samo upozorenje na važnost ispravnoga govora o zdravstvenom problemu koji ne mimoilazi ni Crkvu, nego i uvod u iskreno svjedočanstvo čovjeka koji se i sam suočio s gubitkom najbližih zbog samoubojstva.
Uz optimizam glede novih mogućnosti koje donosi umjetna inteligencija, skup na milanskom Katoličkom sveučilištu Presvetoga Srca, koji je pratio i Glas Koncila, definirao je i teškoće vezane uz nju, poglavito problem što goleme baze podataka, iz kojih ona »crpi znanje«, nadzire uzak krug tržišno orijentiranih tvrtki. Umjetna inteligencija stoga zahtijeva posrednička društvena tijela koja će zastupati etički senzibilitet društva, a ne pojedinca – jedan je od zaključaka skupa koji je okupio 80-ak profesora s osam katoličkih sveučilišta s četiriju kontinenata.
O zaštitnicima baka i djedova – svetoj Ani i svetom Joakimu, Marijinim roditeljima – uz Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba promišlja i rubrika »Mladi mladima«, postavljajući pitanje što današnjim naraštajima znače bake i djedovi te kolika je važnost zdrava saveza starijih i mladih.
