Trojica velikana hrvatske povijesti: grof Petar IV. Zrinski, bl. Alojzije Stepinac i kardinal Franjo Kuharić odredili su i dio povijesti svetišta Majke Božje u Dolu, koje pripada župi sv. Siksta iz Pribića Crkvenoga. Petar Zrinski gradio je svetište, a u njega su hodočastili bl. Stepinac i njegova majka Barbara te kardinal Kuharić.
Prva crkva u Dolu izgrađena je na grofoviji Petra IV. Zrinskoga, koji je zajedno s bratom svoje žene Ane Katarine Franom Krstom Frankopanom pogubljen u Zrinsko-frankopanskoj uroti. Crkvu sv. Marije spominje Urbar Ozaljski g. 1642. te da je izgrađena na posjedu Petra Zrinskoga, koji je on dobio u podjeli imanja s bratom Nikolom VII. Braća su praunuci Nikole Šubića Zrinskoga. Vizitacije iz toga vremena navode veliku zidanu kapelu sa svetištem, tri oltara, drvenim svodom i slikom Blažene Djevice Marije na glavnom drvenom oslikanom oltaru s četiri relikvijara. U kapeli su se mise održavale svake nedjelje, na sve Marijine blagdane i u korizmi. U početku je crkva imala svojega svećenika, sve do vremena kada je pripala župi iz Pribića.
Dogradnjom postojeće kapele – od 1740. do završetka 1767. g. – u vrijeme župnika Miha Šegine crkva je postala jednobrodna s tri bočne kapele na sjeveru i svetištem u koje je 1753. g. postavljen barokni glavni oltar, rad nepoznatoga umjetnika, s kipom Bogorodice iz prvotne kapele. U crkvi su još oslikana propovjedaonica sa zidnom slikom, oslici na zidovima (vjerojatno rad pavlina sa Svetica) s čudesima Blažene Djevice Marije te prizori iz života sv. Izidora ratara i sv. Notburge, zaštitnice slugu i seljaka. Proširenje je napravljeno sredstvima okolnoga plemstva i radom kmetstva.
